Haški sud je u siječnju 2004. godine imao informaciju da je Karadžić u Beogradu radi operacije

Uhićenje Radovana Karadžića u siječnju 2004. godine u Beogradu, unatoč spremnosti srbijanskih vlasti, stopirali su Amerikanci, izjavila je u intervjuu za beogradski Blic Florence Hartmann, bivša glasnogovornica glavne haške tužiteljice Carle Del Ponte. Haški sud je u siječnju 2004. godine imao informaciju da je Karadžić u Beogradu radi operacije.

"Obavijestili smo vlasti u Srbiji, predajući im adresu. Neki članovi vlade koji su kontrolirali policiju bili su spremni uhititi ga i kontaktirali su s Francuskom da ga prebace u Haag, ali su Amerikanci intervenirali i stopirali akciju", tvrdi Hartmann.

Nekoliko dana poslije Karadžić je lociran u Zaovinama, nedaleko od granice Bosne i Hercegovine sa Srbijom, gdje je bio na oporavku, ali ni tada nije bilo rezultata. Ta je informacija, dodala je, odmah proslijeđena komandi SFOR-a u Sarajevu, čiji je helikopter nekoliko sati polije nadlijetao to područje, kako bi upozorio Karadžića.

"Bila su tri pokušaja uhićenja Karadžića u 12 godina, ali bile su to samo predstave, tvrdi Florence Hartmann, ponavljajući svoje tvrdnje da se s Karadžićem pregovaralo o njegovoj predaji, te da se Karadžić u pregovorima pozvao na sporazum s bivšim američkim izaslanikom Richardom Holbrookeom iz studenoga 1995. godine, prema kojem mu se jamči izuzimanje od kaznenog progona ako se povuče iz političkog života.

"Za uspješno okončanje misije lociranja i uhićenja bjegunaca prepreka su bile, prije svih, lokalne vlasti, ali također i nekoliko zemalja, posebno SAD, Velika Britanija i Francuska", tvrdi Hartmannova, napominjući da svojim tvrdnjama ne želi dati bilo kakvo opravdanje srbijanskim vlastima koje još nisu uhitile preostale haške optuženike.

Glavna haška tužiteljica Carla Del Ponte tvrdi da se Ratko Mladić, Goran Hadžić i Stojan Župljanin kriju na teritoriju Srbije, dok je Radovan Karadžić "negdje u regiji", a to je prije nekoliko dana potvrdio i tužitelj za ratne zločine Srbije Vladimir Vukčević.