Pažani su stoljećima razmišljali kako doći do otvorenog mora, a 1987. godine je arhitekt Dinko Milas iz Urbanističkog instituta iz Zagreba došao na ideju o gradnji kanala

Pažani su odlučili rezati otok, od jednog napraviti dva i to izgradnjom kanala Košljun- Pag koji će Pašku uvalu spojiti s Virskim morem. Želja za konačnim ostvarenjem višestoljetnog sna Pažana o izlasku na otvoreno more učinila je čudo-ujedinila je pašku poziciju i opoziciju.

Naime, i na Poglavarstvu i na Gradskom vijeću svi su jednoglasno podržali prijedlog tvrtke "Moreuz" iz Zagreba za financiranje izrade UPU-a "Kanal Pag - Košljun".

Tako su počele vrlo ozbiljne pripreme za izgradnju gotovo sedam kilometara dugačkog kanala koji se donedavno činio kao nemoguća futuristička ideja. Koliko su u tvrtki "Moreuz" ozbiljno shvatili posao oko gradnje kanala pokazuje i to što su u projekt uključili Fakultet prometnih znanosti i RGN iz Zagreba.

Opsežan rad pod nazivom "Prometno funkcionalna studija plovnog kanala Grad Pag-Košljun" izradili su prof. dr. Ljupko Šimunović, prof. dr. Ivan Bošnjak, prof. dr. Jerko Nuić, doc. dr. Natalija Jolić i mr. Nikola Đaković. Pažani su stoljećima razmišljali kako doći do otvorenog mora, a 1987. godine je arhitekt Dinko Milas iz Urbanističkog instituta iz Zagreba došao na ideju o gradnji kanala. U to se vrijeme radio i Prostorni plan Paga pa je ideja o kanalu stavljena u plan.

"Pažani su oduvijek htjeli spojiti Pašku uvalu s otvorenim morem jer je ona zatvorena i samo je uskim rukavcem spojena na Podvelebitski kanal pa je tako izvan plovnih putova," kaže Dinko Milas. "Prva je ideja bila da se kanal izgradi od plaže Zrće do južnog dijela Novalje. Međutim, to bi bila dosta dugačka trasa, radovi bi bili previše zahtjevni pa je u plan stavljen kanal Pag-Košljun."

Kako se procjenjuje, radovi na izgradnji kanala trajat će oko pet godina.

"Kanal je velik i vrlo zahtjevan projekt i zbog toga je u izradu pripremne dokumentacije uključen velik broj stručnjaka i institucija sa Sveučilišta u Zagrebu," kaže Ivica Jelčić, direktor tvrtke "Moreuz". "Kanal će puno značiti za razvoj Paga u budućnosti jer će otvoriti plovni put i omogućiti pomorsku komunikaciju koja sada gotovo i nije moguća jer brodovi i jahte koji žele doći do Paške uvale moraju prolaziti Podvelebitskim kanalom kojim je plovidba nesigurna."

Kanal Pag-Košljun najveći je projekt takve vrste ikada zamišljen na otoku, ali trenutno i najveći na Jadranu, čega su u tvrtki "Moreuz" itekako svjesni. No, kažu, zbog toga im je to još veći izazov. Trasa kanala ide od Košljuna, pa uz bazene soli do Paške uvale. Da bi se došlo do otvorenog mora, kod mjesta Košljun rezat će se brdo i to u dužini od 1100 metara.

Upravo na tom će mjestu otok Pag biti podijeljen na dva dijela. Vanjski profil kanala iznosit će 80 metara, a profil plovnog dijela 45 metara. Uz kanal će se graditi niz sportsko rekreacijskih i turističkih sadržaja kao što su marine, pješačke i biciklističke staze, ugostiteljski i turistički objekti i slično

. Ovaj jedinstveni projekt omogućit će razvoj nautičkog turizma i bržu pomorsku komunikaciju Paga sa Zadrom i okolnim područjem. Pažani će tako nakon pet stoljeća, od kada je izgrađen grad Pag, biti u izravnoj vezi s otvorenim morem što su oduvijek i željeli.