U Udruzi hrvatskih putničkih agencija (UHPA) istaknuli su kako u prvoj polovici siječnja na inozemni snijeg kreće oko 130.000 hrvatskih građana

Najmanje 3000 eura potrošit će prosječna četveročlana obitelj koja ovih dana odlazi na skijanje. Tijekom zimovanja uglavnom će boraviti u hotelu s četiri zvjezdice koji po osobi stoji od 3000 do 4000 kuna, ili pak u apartmanu po cijeni od 1500 kuna (također po osobi), piše današnji Vjesnik .

Značajna stavka su, nadalje, ski karte koje u prosjeku stoje oko 150 eura, a nešto treba potrošiti i na stazama, po dućanima, restoranima... Tome treba pribrojiti i gorivo do destinacije, putne troškove, tunelarine, vinjete...

Uglavnom, radi se o skupom izletu koji, međutim, nije rezerviran isključivo za elitu kako bi to želio prikazati Bandić, »otac« besramno skupe sljemenske staze zbog koje nikada nije odgovarao i idejni utemeljitelj sve težeg preživaljavanja stvarne gradske sirotinje koja više ne može izdržati pod njegovim nametima. Skijati, naime, vole svi - i bogataši, ali i ponovno stasajući srednji sloj koji će ući u kredit da bi uživao u bijelim čarima, po mnogima puno boljem odmoru od ljetnog izležavanja na plaži.

Tih najmanje 3000 eura domaći skijaš rasporedit će, koliko god je to moguće, na rate. Naime, više od 80 posto prodanih aranžmana prodano je na kreditne kartice, uglavnom beskamatno na šest obroka. Čekovi su, kažu nam u domaćim agencijama, izašli iz mode, više se gotovo i ne koriste.

U Udruzi hrvatskih putničkih agencija (UHPA) istaknuli su kako u prvoj polovici siječnja na inozemni snijeg kreće oko 130.000 hrvatskih građana. Najveći dio 5. siječnja kada počinje hrvatski 'ski tjedan', što se ove sezone poklapa sa školskim praznicima u Rusiji i nekim njemačkim pokrajinama. Ukupno će tijekom cijele zimske sezone na skijanje u inozemstvo ići oko 200.000 hrvatskih građana.

Austrija je, reći će nam Ivan Pukšar, predsjednik UHPA-e, i dalje najčešća meta ovdašnjih skijaša. Prema austrijskim destinacijama putuje 70 posto Hrvata. Preostalih tridesetak posto ravnopravno je podijeljeno na Italiju i Sloveniju, a vrlo mali broj uputit će se prema Bosni i Hercegovini (uglavnom Dalmatinaca) ili će pak ostati na domaćim skijalištima.

»Otprilike pedesetak posto putnika odsjest će u hotelima, preostalih pedesetak posto u apartmanima. Posljednjih godina trend se značajno promijenio. Nekad su birani gotovo isključivo apartmani danas su hoteli sve traženiji, ljudima se ne da kuhati, žele komfor«, rekao nam je Pukšar.

Radi se o objektima s četiri zvjezdice - to je neki standard kada je riječ o austrijskim, talijanskim ili slovenskim skijalištima. Bukira se polupansion što je ponekad dvosjekli mač, pogotovo ako se radi o talijanskim vlasnicima koji znaju zakidati na hrani. U Austriji i Sloveniji u pravilu je sve o.k. Austrijanci i Slovenci rasprostiru švedske stolove, pa skijaši ne ostaju gladni.

Poredak najtraženijih destinacija nije se mijenjao s tim da se Bad Kleinkirchheim, nakon dvije godine stanke, vraća na scenu. Naši skijaši, dakle, najčešće su uplaćivali Nassfeld, Katschberg, Schladming, Kronplatz, Madonnu di Campiglio, Roglu, Kranjsku goru, Mariborsko Pohorje...