Ono u čemu je Carla del Ponte griješila je politizacija rada Tužiteljstva. Ponekad se postavljala poput svemoćnog arbitra

Izbjegla je atentat, učila pucati, podignula optužnicu protiv Benazir Buto, postala je prvakinja žrtava u potrazi za pravdom...sve je to Carla del Ponte koja više nije glavna tužiteljica Međunarodnog suda u Hagu. Sa te dužnosti otišla je 31. prosinca nakon što je osam godina bila najmoćnija svjetska kaznena odvjetnica.

U osam godina, kao tužiteljica, povukla je toliko kontroverznih poteza, da je teško procijeniti je li Carla bila dobra ili loša tužiteljica. Mnogi su govorili da je ona "biće sa dva lica", jer se jedan dio nje zalagao za progon ratnih zločinaca, a drugi dio je pristajao na neke od najprljavijih mogućih kompromisa, čime je potkopavala kredibilitet Haaškog tribunala.

Koliko njezinim radom mnogi nisu bili zadovoljni najbolje svjedoči izjava britanskog pravnika Geoffreyja Nicea, dugogodišnjeg suradnika Carle del Ponte i glavni zastupnik optužbe na suđenju Slobodanu Miloševiću. "Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte za svog se mandata u Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) nije iskazala ni kao pravnik niti kao menadžer ili vođa i može se reći da je ona zapravo upropastila haaško tužiteljstvo", rekao je Nice.

Ono u čemu je Carla del Ponte griješila je politizacija rada Tužiteljstva. Ponekad se postavljala poput svemoćnog arbitra, odlučivala o sudbinama i pojedinaca i država, nerijetko s tankim argumentima.

Klasičan primjer za to je optužnica protiv Gotovine, Čermaka i Markača, koja "Oluju" tumači kao zločinački pothvat. Iako je početak svoga mandata iskoristila kako bi kaznila srpske agresore, posljednjih godina Carla je izjednačavala krivnju za ratove na prostoru bivše Jugoslavije.

Nije postigla da u Srbiji prihvate odgovornost za Vukovar, Sarajevo ili Srebrenicu. Iako je napravila i neke dobre stvari, Carla del Ponte neće se pamtiti kao tužiteljica koja je kaznila krivce i osigurala pravdu.

Rođena je u Luganu 9. veljače 1947. Engleski je učila u Londonu prije studija prava u Bernu i Ženevi. Pravnu praksu počela u rodnom gradu 1975. Postala je istražnja sutkinja 1981. i kasnije se pridružila uredu tužitelja u Luganu.

Imala je bliske odnose s talijanskim antimafijaškim sucima poput Giovannija Falconea i izbjegla pokušaj atentata 1989. na Siciliji dok je radila s njim. Mafija je ubila Falconea tri godine kasnije. Poslije njegova ubojstva učila je pucati iz pištolja, ali se zavjetovala da nikada neće nositi oružje.

Švicarska državna tužiteljica postala je 1994., proslavivši se potragama za prljavim novcem kokainskih kartela i podigavši optužnicu protiv bivše pakistanske premijerke Benazir Bhutto za pranje novca.

Naredila je zamrzavanje imovine mnogim talijanskim sumnjivcima, uključujući i bivšeg premijera Bettina Craxija.Sada već bivša tužiteljica, del Ponte, potvrdila je kako piše memoare, odnosno knjigu koja će iz tiska izaći 2008. godine. "Bit će to moj osobni osvrt na sve ono što sam radila i što se događalo. Vjerujem da će to biti korisno štivo i za međunarodne tužitelje", rekla je.

Haaška 'čelična lady' svoje mjesto glavne tužiteljice od prvog dana ove godine prepušta Belgijancu Sergeu Brammertzu, a najavila je i mogućnost povratka "u vode međunarodne pravde", nakon što joj istekne trogodišnja dužnost veleposlanika Švicarske u Argentini koju će sada preuzeti.

Bez obzira kako je u Srbiji mnogi zvali (Novi Gestapo) ili u Hrvatskoj (Muškarac bez brkova), sasvim sigurno će Carla del Ponte ostati zapamćena kao jedna od najmoćnijih žena.