Paški most je otvoren u nedjelju 17. studenoga 1968. godine uz nazočnost preko sedam tisuća stanovnika otoka Paga, Zadra i mjesta s cijelog zadarskog područja

Ove se godine navršava 40 godina od izgradnje Paškog mosta, najznačajnijeg prometnog objekta u povijesti otoka s kojim je zauvijek zatvoreno poglavlje o prometnoj izoliranosti Paga.

Paški most omogućio je nesmetanu prometnu komunikaciju između otoka i kopna, uspostavljenje izravne kopnene veze sa Zadrom, Splitom i Zagrebom, što je uvelike doprinijelo gospodarskom, a posebice turističkom razvoju Paga.

Paški most je otvoren u nedjelju 17. studenoga 1968. godine uz nazočnost preko sedam tisuća stanovnika otoka Paga, Zadra i mjesta s cijelog zadarskog područja, a vrpcu je prerezao Jakov Blažević, tadašnji predsjednik Sabora Republike Hrvatske. U članku koji je pod naslovom "Podvig graditelja" dan nakon otvaranja mosta objavljen u Vjesniku među ostalim se navodi:

"Predajom u redovni promet tek izgrađenog armiranobetonskog mosta između Paga i kopna otok Pag prestaje zapravo živjeti kao otok i postaje velikim poluotokom. Novi most dugačak je 301 metar, a širok 9 metara. Njegov luk, koji se uzdiže 35 metara nad morem, dugačak je 201 metar.

Most kod Fortice izgradila je grupa radnika građevinskog poduzeća "Mostogradnja" prema nacrtu inž. Ilije Stojadinovića, a po cijeni od oko 14 milijuna novih dinara. Interesantno je da je ovaj projektant novog paškog mosta autor i projekta mosta kod Šibenika.

Za stanovnike Paga, i ne samo za njih, nego i za dobar dio sjeverne Dalmacije i podvelebitskog područja ova je jesenska nedjelja dobila stoga dimenzije velikog dana, dimenzije velike radosti zbog još jedne dobivene runde u borbi čovjeka s nepovoljnim faktorima prirode njegove okolice.

Jedan otok čija gola "burna" strana pri bliještanju krečnjaka, tko zna radi čega kod putnika na susjednom dijelu Jadranske turističke ceste, nameće prizore s mjeseca, postala je sastavni dio kopna, afirmirajući tako još jednom ogromnu moć čovjekova stvaralaštva. S tih tristo metara asfaltne trake ubrzava se nailazak bujice novih pojava i odnosa suvremenog života na prostoru gdje i pored mnogih promjena još uvijek dominira pastorala."

Na gradnji Paškog mosta bilo je angažirano 150 radnika "Mostogradnje" koji su posao završili dvanaest dana prije ugovorenog roka.

U radnim dnevnicima je ostalo zabilježeno kako su radnici, uglavnom s kontinenta, imali velikih problema jer je, kao za inat, puna četiri mjeseca, koncem 1967. i na početku 1968. godine puhala bura jačinom od osam bofora.

Na početku Domovinskog rata Paški most je bio jedina spona između Dalmacije i kontinentalnog dijela Hrvatske, više je puta napadan avionima i raketiran, ali je zahvaljujući golemom trudu i požrtvovnosti branitelja, uspješno obranjen.