Izvješće sadržava upozorenje zbog proglašenja ZERP-a, često se spominju i riječi "pojačani ili dodatni napor"

Izvjestitelj Europskog parlamenta Hannes Swoboda predstavio je članovima Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta izvješće o napretku Hrvatske.

Swoboda je napomenuo kako se još očekuju ključne reforme. Uslijedila je rasprava o ZERP-u, zbog čijeg se uvođenja u izvještaju izražava žaljenje.

No, zato se kao godina pristupanja Hrvatske Europskoj uniji i dalje spominje 2009. O stanju pregovora zastupnicima je govorio i glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak.

Izvješće sadržava upozorenje zbog proglašenja ZERP-a, često se spominju i riječi "pojačani ili dodatni napor". U Swobodinu nacrtu izvješća "čestita se hrvatskim vlastima na dosad postignutim rezultatima, posebno u pogledu broja otvorenih poglavlja".

Izražava se zadovoljstvo "što je velik dio hrvatskog zakonodavstva usklađen sa standardima EU-a, ali se hrvatske vlasti podsjećaju da je sada ključno razviti administrativne kapacitete kako bi se primijenili novi zakoni".

U dokumentu se Europskom parlamentu predlaže da "inzistira na tome da se novo zakonodavstvo treba brzo primijeniti, budući da to osigurava pouzdano mjerilo za procjenu pripremljenosti zemlje za članstvo, pripremljenost na temelju činjenica, a ne na pukom prihvaćanju zakonodavstva, posebno glede reforme pravosuđa, borbi protiv korupcije i ekonomskih reformi."

Swoboda, pak, pozdravlja spremnost Hrvatske na rješavanje graničnih pitanja i to isto očekuje od njezinih susjeda. Dogovor premijera Janeza Janše i Ive Sanadera o arbitraži treba provesti, poručuje Swoboda.

Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izjavio je u raspravi da Europska komisija traži od Hrvatske da zamrzne Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas za članice EU-a. "Od Hrvatske je zatraženo da zamrzne ZERP. Stvar je jednostavna, Hrvatska treba ispuniti svoje obveze i nema smisla lobirati različitim kanalima", rekao je Rupel odgovarajući zastupnici Doris Pack na pitanje koja zemlja u EU blokira pregovore s Hrvatskom u poglavlju Ribarstvo.

Zastupnica Doris Pack rekla je u raspravi da ne razumije u čemu je problem s hrvatskim ZERP-om. "Ne mogu razumjeti u čemu je problem, sve tri su zemlje proglasile svoje ekološke zone, a sada svi optužuju Hrvatsku što je to učinilaRupel je rekao da je Hrvatska posljednjih mjeseci praktički prekinula diplomatske odnose sa Slovenijom i da se već dugo nije sastao s hrvatskim šefom diplomacije, dodajući da to ne pomaže rješavanju problema.

Zastupnica Doris Pack rekla je u raspravi da ne razumije u čemu je problem s hrvatskim ZERP-om. "Ne mogu razumjeti u čemu je problem, sve tri su zemlje proglasile svoje ekološke zone, a sada svi optužuju Hrvatsku što je to učinila.

Mislim da to mora biti nesporazum ili nedostatak volje da se pomogne u rješavanju problema", rekla je Pack, dodajući da se ne bi smjelo kazniti zemlju koja želi zaštititi Jadran.

Ponovila je da neriješena granična pitanja ne mogu biti nikakva prepreka za hrvatske pristupne pregovore, jer to nije bio slučaj ni s jednom zemljom, a Hrvatska je davno prije ponudila međunarodnu arbitražu. Istaknula je da Hrvatska ima važnijih poslova od toga, poput borbe protiv korupcije, reforme pravosuđa i restrukturiranja brodogradnje.

Vladimir Drobnjak je u svom izlaganju rekao da je ZERP proglašen u skladu s odgovarajućom konvencijom UN-a, da ne prejudicira granice te da se on u zadnje tri godine odnosio samo Hrvatsku i treće zemlje, a ne i na članice EU-a.

U međuvremenu su, 2005. i 2006., i Slovenija i Italija proglasile svoje ekološke zone.Istaknuo je da se problem možda mogao riješiti u pregovorima o poglavlju Ribarstvo, ali da to već neko vrijeme blokira jedna zemlja članica, ne pojasnivši o kojoj se radi.

Drobnjak je rekao da zapisnik koji su potpisali državni tajnici Hrvatske, Italije i Slovenije u nazočnosti predstavnika Europske komisije, u kojem je Hrvatska izvijestila da se primjena ZERP-a neće odnositi na članice EU-a, nije međunarodni ugovor i nije ratificiran u parlamentima.

Dosta pitanja u raspravi izazvalo je Drobnjakovo nezadovoljstvo sadašnjom brzinom pregovora za koju, kazao je, ne može biti odgovorna samo Hrvatska. Istaknuo je da bi se mogla ubrzati verifikacija mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja.

Predstavnik Europske komisije na to je reagirao prebacujući krivicu na Vijeće EU-a, kazavši da je Komisija do sada verificirala četiri mjerila za otvaranje, koje je Hrvatska ispunila i da se sada o tome treba očitovati Vijeće. Slovenski zastupnik Jelko Kacin oštro je reagirao.

"Kakav je to način da se zemlja koja pregovara žali na slabu ekipiranost Komisije, isto je učinio i premijer Sanader. To je zapadnobalkanska praksa da se druge optužuje za ono što treba sam napraviti", rekao je.