U Turskoj je danas ukinuta zabrana nošenja marame na sveučilištima i javnim ustanovama

Agencija Reuters danas donosi pregled prakse nekih europskih država prema nošenju marame, kojom muslimanke pokrivaju glavu, ali ne i lice, te burke i nikaba, kojom pokrivaju cijelo tijelo i lice.

Turska

Parlament s velikom većinom zastupnika stranke AK, islamističkih korijena, ukinuo je u subotu zabranu nošenja marame na sveučilištima i javnim ustanovama. U sekularnoj, 99-postotnoj muslimanskoj državi, žene dosad nisu smjele na javnim mjestima boraviti pokrivene glave, jer je to 20-ih godina 20. stoljeća zabranio utemeljitelj moderne države, Mustafa Kemal Ataturkt.

U Turskoj gotovo dvije trećine žena pokriva glavu, no rijetko se vidi burka, plašt s malom mrežicom za oči, kakav se nosi u Afganistanu, ili pak nikab, također plašt koji pokriva tijelo i lice, kakav se nosi na Bliskome istoku.

Nizozemska

Nizozemska vlada pripremala je zakon o zabrani muslimanskog vela, ali će od njega vjerojatno odustati, piše Reuters. Vlada je odustala od zabrane burke i nikaba u javnosti jer bi se time kršilo načelo slobode vjeroispovijesti, no u državnim ustanovama i školama ne dopušta ih.

Muslimanska zajednica tvrdi da samo 50 žena nosi burku ili nikab (kojima pokrivaju cijelo lice i tijelo) te ocjenjuje da bi opća zabrana pojačala otuđenje oko milijun muslimana, koliko ih živi u Nizozemskoj.

Prethodna nizozemska vlada predložila je potpunu zabranu pokrivanja lica u javnosti, no vlada centra koja je prošle godine došla na vlast zauzima pomirljivije stajalište.

Francuska

Zemlja s najvećom muslimanskom manjinom u Europi (5 milijuna), Francuska je zabranila maramu u državnim školama 2004., a tada je zabranila i obilježja drugih vjeroispovijesti kao što su židovke kipe (kapice) i veliki kršćanski križevi. Vlada tvrdi da bi se vjerskim obilježjima u državnim školama kršio zakon o odvojenosti crkve od države.

Na sveučilištima žene mogu nositi marame jer su odrasle osobe. Ali nastavnicma i službenicama ne dopuštaju se nikakvi vjerski simboli na radnome mjestu.

U Francuskoj je bilo prosvjeda protiv zakona, no tek je nekoliko djevojčica bilo izbačeno iz škole jer su odbile odreći se marama.

Velika Britanija

Britanija nema službene politike o nošenju marama ili burki, no to je pitanje poticalo burne rasprave. Škole mogu same odrediti propise odijevanja. Promatrači se slažu da sve više britanskih muslimanki nosi maramu ili veo.

Godine 2006. britanski političar Jack Straw izazvao je polemiku porukom kako bi više volio da muslimanke ne nose veo te je zatražio od onih koje ga poslovno posjećuju da uklone takav tip odjeće.

Njemačka

Politku o nošenju marame ili vela određuje pojedinačno svaka od pokrajinskih država, a ne savezna vlada. Ministarstvo unutarnjih poslova tvrdi da ne planira savezni zakon o tom pitanju.

Sedam od 16 njemačkih država brani nastavnicama u državnim školama nošenje marami, zbog čega su muslimani ogorčeni i tvrde da su diskriminirani.

Roland Koch, konzervativni premijer države Hessen, zatražio je prije nekoliko tjedana zabranu svim učenicama da u školi nose burku. No ideja mu se vratila kao bumernag kada je ustanovio da u njegovoj državi nema učenica koje nose burku.

Većina njemačkih muslimana, njih oko 3,2 milijuna, potječe iz Turske.