Izmjenama se predviđa i da se odvjetničko društvo može osnovati i kao d.o.o. (do sada se moglo osnovati samo kao javno trgovačko društvo), te se kao najmanji iznos temeljnog kapitala određuje iznos od 350.000 kuna

Hrvatska odvjetnička komora i dalje će utvrđivati odvjetničke tarife, ali će za njih morati dobiti suglasnost Hrvatskog sabora, predviđaju izmjene Zakona o odvjetništvu koje je Vlada danas uputila u redovnu saborsku proceduru.

Komora bi u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu izmjena Zakona trebala donijeti tarifu, a ako Sabor na nju ne da suglasnost, Komori se ostavlja još dva mjeseca da tarifu uskladi sa saborskim primjedbama i preporukama - ne ispoštuje li Komora taj rok, ministar pravosuđa donio bi privremenu tarifu.

Takvo rješenje, tvrdi ministrica pravosuđa Ana Lovrin, ne narušava Ustavom određenu neovisnost i samostalnost odvjetničke struke, te je potpuno u skladu s pravnom stečevinom EU.

Izmjenama se predviđa i da se odvjetničko društvo može osnovati i kao d.o.o. (do sada se moglo osnovati samo kao javno trgovačko društvo), te se kao najmanji iznos temeljnog kapitala određuje iznos od 350.000 kuna.

Radi zaštite stranaka od štete nastale greškom, nepažnjom, propustom ili nemarnošću odvjetnika, propisuje se najniža osigurana svota od 800.000 kuna po osiguranom slučaju, pa bi u slučaju zajedničkog odvjetničkog ureda svaki odvjetnik tog ureda morao biti osiguran na tu svotu.

Svi zaposleni odvjetnici u javnom trgovačkom društvu također bi morali biti osigurani na tu svotu, a svaki odvjetnik osnivač društva s ograničenom odgovornošću morao bi se osigurati na najnižu svotu od 9 milijuna kuna po osiguranom slučaju, dok svi zaposleni u tom društvu moraju biti osigurani na 800.000 kuna.

Predviđa se i mogućnost da odvjetnik koji počini najteže propuste u radu može trajno izgubiti pravo na obavljanje odvjetništva, zastara progona za teže povrede dužnosti i ugleda odvjetnika povisuje se s dvije na četiri godine, za lakše sa šest mjeseci na dvije godine, a apsolutna zastara disciplinskog progona u svakom slučaju nastupa protekom dvostrukog vremena zastare.

Izmjene će omogućiti i da odvjetnici iz zemalja EU mogu u Hrvatskoj obavljati odvjetnički poziv, a jedan od uvjeta bio bi polaganje ispita iz poznavanja pravnog poretka Hrvatske - te odredbe na snagu bi stupile punopravnim članstvom Hrvatske u EU.

U paketu tzv. europskih zakona Vlada je danas predložila i izmjene Zakona o zaštiti zraka kojim utvrđuje obvezu svim postrojenjima koja ispuštaju stakleničke plinove da do 30. rujna iduće godine ishode dozvolu za ispuštanje takvih plinova.

Ne učine li to, s početkom 2010. više se ne bi mogla baviti svojom djelatnošću, istaknula je ministrica zaštite okoliša Marina Matulović Dropulić.

Izmjene predviđaju i izradu registra emisija stakleničkih plinova koji će voditi Agencija za zaštitu okoliša, a Vladi se prepušta ovlast da propiše način trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkkih plinova.

Izmjenama toga, kao i Zakona o otpadu, provela bi se i decentralizacija poslova vezanih uz zaštitu zraka i okoliša i to na način da o tim poslovima više ne bi brinuli uredi državne uprave, već posebni upravni odjeli u županijama i Gradu Zagrebu.

Saboru su upućene i izmjene Zakona o izvozu robe s dvojnom namjenom kojima se zabranjuje izvoz roba koje bi na bilo koji način mogle pomoći proizvodnji nuklearnog, kemijskog ili biološkog naoružanja.

Predloženim izmjenama Zakona o upravnim pristojbama reguliraju se neka nova oslobođenja od plaćanja tih pristojbi, npr. za žrtve trgovanja ljudima ili azilante, ali i povećavaju iznosi nekih pristojbi, primjerice za izdavanje putovnica u žurnom postupku za što bi pristojba bila 200 kuna.

Predviđeno je i da se iz Tarife upravnih pristojbi brišu carinske tarife, a izmjene bi značile i oko 40 milijuna kuna manji prihod od upravnih pristojbi u državnom proračunu.