Na Pagu je malo šumskih površina pa je zato svako stablo dragocjeno, a širenje borovog četnjaka moglo bi prouzročiti pravu ekološku katastrofu

Na stotine borova na Pagu uništeno je ili je pred uništenjem zbog borovog četnjaka, opasnog nametnika što se nezaustavljivo širi po otoku.

Na Pagu je malo šumskih površina pa je zato svako stablo dragocjeno, a širenje borovog četnjaka moglo bi prouzročiti pravu ekološku katastrofu.

U Hrvatskim šumama kažu kako su upoznati s problemom i kako poduzimaju određene mjere, no borov četnjak svejedno i dalje napada borove koji i da hoće, ne mogu pobjeći.

"Borov četnjak je doista opasan nametnik i mi smo već proveli prskanje kemijskih sredstvima koja nisu opasna za okolinu," kaže mr. Vladimir Skorup, voditelj Ekološkog odjela Hrvatskih šuma.

Skorup dodaje kako uspjeh prskanja ovisi o vremenskim uvjetima pa ako je nakon prskanja pala kiša, tada nametnik nije uništen i zato je potrebno mehaničko uklanjanje nakupina borovog četnjaka.

Borovom četnjaku, a da toga nije ni svjestan, na ruku ide i zakonska zavrzlama. Naime, donedavno su nad svim stablima nadležnost imale Hrvatske šume bez čije dozvole se bor nije smjelo ni taknuti. Nije ga smio taknuti ni vlasnik zemljišta na kojem se bor nalazi.

Međutim, kako kaže Skorup, po novom Zakonu o šumama, o borovima na privatnom zemljištu dužni su se brinuti vlasnici zemljišta. No, vlasnici zemljišta o tome ništa ne znaju.

Jedan od takvih nam je rekao kako je prije nekoliko godina rezao grane bora napadnute borovim četnjakom i zaradio je prijavu. Od tada mu ne pada napamet nešto napraviti kako bi spasio bor, a o novom zakonu nema nikakvog saznanja.

"Moguće je da su ljudi neobaviješteni jer se radi o novom zakonu, a nedavno je počela s radom savjetodavna služba koja će pomagati vlasnicima zemljišta na kojem se nalaze šume kako bi se o njima brinuli," kaže Skorup dodajući kako Hrvatske šume stalno promatraju što se na terenu događa kako bi mogli odmah djelovati.

Nema razloga sumnjati u to, ali dok proradi savjetodavna služba, a vlasnici zemljišta doznaju za nova pravila, borov četnjak bi na Pagu mogao napraviti neprocjenjive i nenadoknadive štete.

Skorup savjetuje vlasnike zemljišta na kojima se nalaze borovi kako je najvažnije nakupine borovog četnjaka što prije ukloniti kako se ne bi razvile gusjenice jer se one brzo množe što posao zaštite borova čini težim. Kako se doznaje iz stručne literature, borov četnjak se nastanjuje na granama koje se brzo osuše, a ako se odmah ne ukloni, vrlo brzo propada cijelo stablo.

Borov četnjak nije bezopasan ni za ljude jer kod mnogih izaziva alergije zbog kemijskog sastava izlučevina koje izlaze iz njegovih dlačica.

Hrvatske šume bi prve trebale napraviti nešto kako bi se zaustavilo širenje borovog četnjaka i kako bi se vlasnici zemljišta na kojem su borovi obavijestili o novom zakonu i o načinu na koji se boriti protiv borovog četnjaka.