Seminar kojemu su se odazvala svega tri voditelja spasilačkih službi i upravitelja plaža - u TN Zatonu, TN Punta skala i Hotelima Borik, održan je radi upoznavanja organizacije i ustroja Spasilačke službe HCK-a

Koordinatorica Spasilačke službe Hrvatskog Crvenog križa za Dalmaciju Tanja Jurić jučer je u hotelu Kolovare održala seminar na koji su bili pozvani koncesionari i upravitelji plaža Zadarske županije.

Seminar je održan u organizaciji Hrvatskog Crvenog križa - Gradskog društva Zadar. Otvorio ga je ravnatelj Gradskog društva Bore Galac, koji je izrazio razočaranje neodazivom koncesionara plaža na seminar:

'S obzirom na značenje Spasilačke službe HCK-a očekivao sam puno veći odaziv. Poslano je 30-ak poziva uključujući koncesionare plaža, Lučku kapetaniju, Turističku zajednicu grada Zadra i Turističku zajednicu Zadarske županije.'

'Svaka je plaža drugačija, rizici su različiti. Nemoguće je stoga odgovoriti koliko spasilaca pojedina plaža mora imati.'

Inače, HCK je od 1996. godine punopravni član International Life Saving-Federation - Međunarodne federacije za spašavanje života na vodi.

Seminar kojemu su se odazvala svega tri voditelja spasilačkih službi i upravitelja plaža - u TN Zatonu, TN Punta skala i Hotelima Borik, održan je radi upoznavanja organizacije i ustroja Spasilačke službe HCK-a, s pravilima i standardima organizacije spasilačkih postaja na kupalištima, procjenom rizika na plažama, radom spasilaca na terenu, opremom za spašavanje i izvješćima o spasilačkim intervencijama.

Organizaciju spasilačke službe definira Pravilnik o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati, koje je Ministarstvo pomorstva donijelo još 1995. godine.

U tom Pravilniku stoji da "treba osigurati sredstva za spašavanje kupača i potreban broj spasilaca", no upravo je u takvoj definiciji, zaključeno je na seminaru, zakonska rupa. Naime, nigdje nije naznačeno koliko spasilaca na određeni broj kupača i površinu plaže treba biti.

'Svaka je plaža drugačija, rizici su različiti. Nemoguće je stoga odgovoriti koliko spasilaca pojedina plaža mora imati. Taj dio trebali bi urediti koncesionari na kojima je da daju izraditi elaborat rizičnosti. Primjerice u Istri sve plaže imaju elaborate jer su koncesionari imali sluha za to', kazala je Jurić.

Jedna od rijetkih plaža na području Zadarske županije koja ima elaborat je plaža TN Zaton. Kadrovski direktor Turisthotela Igor Bilić istaknuo je da je ta plaža prva u županiji koja je uvela spasilačku službu, a elaboratom je uređeno da s obzirom na veličinu plaže i dubinu mora plaža mora imati dvije promatračnice te zaposlena tri para od po dvoje spasilaca.

Spasioci imaju tri vrste zadataka - promatranje iz promatračnice, ophodnja plaže te ophodnja vode.

Oni, istaknuto je na seminaru, nikako ne smiju biti ti koji će nositi ležaljke i suncobrane ili se baviti bilo čime što nije u opisu njihova radnog mjesta. Naime, ako se u vrijeme dok se spasilac bavi nečim što ne uključuje promatranje ili ophodnju, dogodi bilo kakva nezgoda na plaži, krivnja ide direktno na voditelja plaže.

Voditelje plaža zanimalo je i što se događa ako je služba pravilno organizirana, spasioci svoj posao odrađuju uredno te se unatoč svemu tomu dogodi incident.
- Prvo se tuži hotelska kuća, a zatim se odgovornost spušta na voditelje plaža. U sudskom postupku se određuje postoji li pojedinačna krivnja ili ne, pojasnila je Jurić.