Palijativna skrb je ublažavanje fizičke i psihičke boli i olakšavanje ostalih problema s kojima se suočava obitelj bolesnika kojemu je preostalo svega nekoliko tjedana ili najviše par mjeseci života

Palijativna skrb, odnosno skrb za bolesnike suočene sa smrtonosnom bolešću, pravo je koju hrvatski građani po zakonu moraju dobiti, no u praksi su umirući bolesnik i njegova obitelj prepušteni sami sebi, bez podrške zdravstvenog sustava, ističu u Hrvatskoj udruzi prijatelja hospicija koja o toj temi večeras organizira tribinu, obilježavajući Međunarodni dan obitelji, 15. svibnja.

Palijativna skrb je ublažavanje fizičke i psihičke boli i olakšavanje ostalih problema s kojima se suočava obitelj bolesnika kojemu je preostalo svega nekoliko tjedana ili najviše par mjeseci života.

"U Hrvatskoj godišnje samo od karcinoma umire 20.000 ljudi koji u terminalnoj fazi bolesti, kad im službena medicina više ne može pomoći, ostaju prepušteni sami sebi i svojoj bespomoćnoj obitelji koja ne zna kako im pomoći do samog rastanka", kaže predsjednica Hrvatske udruge prijatelja hospicija Gordana Špoljar.

Zaposleni članovi obitelji umirućega nemaju pravo na bolovanje radi njege bolesnika koji je već otpušten s bolničkog odjela jer mu nema pomoći, a u cijeloj Hrvatskoj postoji samo jedna - zagrebačka jedinica palijativne skrbi, čijih tridesetak volontera ni približno ne uspijeva pokriti velike potrebe građana.

Preostaju jedino privatni domovi i usluge privatnih njegovatelja koje rijetko tko može platiti, napominje Špoljar.

Trećinu onkoloških bolesnika u zadnjim danima bolesti primaju na intenzivne odjele u bolnicama, gdje umiru okruženi medicinskim aparatima umjesto članovima obitelji, a potpora u strahu i boli daleko je od one kakva bi im u tim trenucima trebala, ističu u udruzi.

Iako Zakon o zdravstvenoj zaštiti propisuje da u svakom Domu zdravlja moraju biti mobilni timovi za palijativnu skrb, u većim mjestima i regionalni centri, te dnevni boravak, te se zakonske odredbe godinama ignoriraju pa su građani lišeni svojih prava, upozorava Špoljar.

Zato su udruga i Hrvatsko društvo za hospicij pokrenuli inicijativu za donošenje novoga Zakona o palijativnoj skrbi koji je, po njihovim informacijama, u završnoj fazi izrade u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi.

Udruga je već treći put predala zahtjev za osnivanjem Ustanove za palijativnu skrb koja bi od regionalnog prerasla u referentni centar s mrežom u cijeloj zemlji, no i tu je izostala potpora Ministarstva, kaže Špoljar.

Obećanje da će dobiti prostor za gradnju takve ustanove dao je još 2000. godine zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, ali od toga do danas nije bilo ništa.

Palijativna skrb dio je prava na zdravstvenu zaštitu u 120 država svijeta, te dio zakonodavstva Europske unije (EU), pa se udruga nada da će i našu Vladu pregovori za ulazak u EU prisiliti da svojim građanima omogući to pravo.

Zanimljivo je da ustanove za palijativnu skrb imaju sve zemlje u regiji, pa one postoje u Beogradu, Sarajevu, Tuzli, Skopju i Bitoli.