Pirotehničari će, prema dokumentu HCR-a, ove godine imati posla u čak 12 županija. Od dalmatinskog područja, u planu HCR-a najzastupljenije su Zadarska te Šibensko-kninska županija

Iako produljuje rok Ottawske konvencije, Hrvatska do kraja 2008. godine namjerava osjetno smanjiti minsku opasnost na svom teritoriju.

Posla za pirotehničare, na žalost, neće manjkati, pogotovo ako se zna veličina područja koje je minama zasijao srpski agresor. Ilustracije radi, na početku ove godine ukupna površina za koju se sumnja da bi na njoj moglo biti mina iznosila je čak 997 četvornih kilometara, a razmjere minskog problema još je bolje oslikavao podatak da se s minskom opasnošću danas suočavaju žitelji 112 hrvatskih gradova i općina.

Prema Planu humanitarnog razminiravanja za 2008. godinu, koji je nedavno izradio Hrvatski centar za razminiranje, ove će se godine razminirati površina od oko 33 četvorna kilometra.

Pirotehničari će, prema dokumentu HCR-a, ove godine imati posla u čak 12 županija. Najviše u Osječko-baranjskoj, u kojoj se planira pretražiti i razminirati više od 6,5 milijuna »kvadrata« minski sumnjivih površina.

Slijede Ličko-senjska i Vukovarsko-srijemska županija u kojima će pirotehničari ukloniti opasne naprave s 4,2 milijuna četvornih metara.

Od dalmatinskog područja, u planu HCR-a najzastupljenije su Zadarska te Šibensko-kninska županija, a među prioritetima je i razminiranje pograničnog područja s BiH i Crnom Gorom, na jugu Hrvatske.

Naime, hrvatski su gasitelji lani imali velikih problema upravo s požarima koji su na naš prostor došli iz Crne Gore i BiH, a gašenje je dodatno otežavala činjenica da je riječ o miniranom području. Samo na jugu zabilježeno je 66 takvih požara, a o šteti govori i podatak da je u njima izgorjelo više od 30 posto ukupne površine svih prošlogodišnjih požara. Vatrogasci su zato ove godine zatražili i od HCR-a dobili jamstvo da će se prije svega razminirati pogranično područje, a planira se da se na području Dubrovačko-neretvanske županije do kraja 2008. pretraži i razminira 1,34 milijuna »kvadrata«.

Za razminiravanje je ove godine osigurano 318,5 milijuna kuna, od kojih najveći dio dolazi iz državnog proračuna.

Štoviše, osim što ulazi među rijetke zemlje koje novcem iz državnog budžeta financiraju uklanjanje zaostalih mina, Hrvatska ove godine za to izdvaja 159 milijuna kuna, što je više od 50 posto ukupnih sredstava predviđenih u 2008. godini. Direktan proračunski transfer za radove pirotehničara i njihovih strojeva iznosi gotovo 130 milijuna kuna, dok je preostalih 29 milijuna udio u zajmu za socijalni i gospodarski oporavak područja od posebne državne skrbi.

Od ostalih izvora, 65 milijuna će za razminiranje dati tijela državne uprave, a putem donacija prikupit će se još 63,8 milijuna kuna.

Do 2019. potpuno ukloniti opasnost od mina

Na zahtjev Ministarstva vanjskih poslova, Hrvatski centar za razminiranje prošle je godine počeo raditi zahtjev za produljenje Ottawske konvencije na razdoblje 2009. - 2019. godine. Riječ je o dokumentu koji bi trebao biti gotov do kraja lipnja, a sadržavat će sve elemente za novi nacionalni program protuminskog djelovanja. U njemu će tako biti i svi podaci vezani uz prioritete razminiranja, način, vrijeme i novac pomoću kojih bi Hrvatska do 2019. godine potpuno uklonila minsku opasnost. Nakon donošenja tog dokumenta, HCR će u proceduru uputiti prijedlog trogodišnjeg plana razminiranja, za razdoblje od 2008. do 2010.

Hrvatske šume daju najviše

Od ostalih izvora, 65 milijuna će za razminiranje izdvojiti pravne osobe i tijela državne uprave, a putem donacija prikupit će se 63,8 milijuna kuna. Od njih će za uklanjanje mina najviše uložiti Hrvatske šume (44,8 milijuna kuna), a slijede Hrvatska elektroprivreda s 10 te Hrvatske vode s četiri milijuna kuna. Najveći donator bit će Europska unija (s 20 milijuna kuna), a slijede Kraljevina Norveška s 12 te SAD s 10 milijuna kuna.