Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever smatra da će se cjenovni udar teško moći ublažiti

Od ponoći je ponovno poskupjelo gorivo. Motorni benzini poskupjeli su prosječno 3,5 posto, a za 4,5 posto poskupio je eurodizel.

No nije tu kraj poskupljenjima. Od 1. srpnja poskupljuje i struja, i to 20 posto, ako Vlada prihvati prijedlog HEP-a. Iz Elektroprivrede to pravdaju ulaganjima u nove elektrane.

Iako predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak tvrdi da je s potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom dogovorio koliko će poskupjeti struja, Polančec kaže da ih dogovori tek očekuju.

Cijena struje u Hrvatskoj je među najnižima u ovom dijelu Europe i sigurno treba doći do korekcije, ali ujedno treba razmotriti i sve mjere da se ublaži udar na socijalno najugroženije, izjavio je Polančec. O analizi i zahtjevu HEP-a prvo se treba očitovati Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), nakon čega će Ministarstvo gospodarstva izraditi i svoju analizu. Tada bi se trebalo sastati Povjerenstvo za energetiku i obnovljive izvore energije na kojem će se razmotriti sve činjenice i predložiti za koliko bi trebalo povećati cijenu električne energije.

Polančec je izjavio kako je iz medija saznao da se nagađa o 20-postotnom povećanju, ali i da je od predsjednika Uprave HEP-a Ivana Mravka dobio potvrdu da on na jučerašnjem predstavljanju nove Uprave, najavljujući zahtjev za rast cijena struje, nije spominjao nikakav postotak.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever smatra da će se cjenovni udar teško moći ublažiti. Od predsjednika Vlade Ive Sanadera zatražio je hitno sazivanje sastanka Povjerenstva za praćenje cijena, s obzirom na najnovije poskupljenje goriva te najavljeno poskupljenje električne energije.

Podsjećajući u pismu premijera da su sastanak Povjerenstva zatražili i prije dva tjedna, nakon tadašnjeg poskupljenja goriva i najava rasta cijena kruha, Sever pita premijera Sanadera zar još uvijek ne smatra potrebnim hitno sazvati sastanak tog Povjerenstva.

U NHS-u drže da će pravi val poskupljenja i slabljenje kupovne moći hrvatske građane tek pogoditi u ovoj godini pa je nužno hitno osmisliti protumjere. Sever smatra kako nam ne mogu biti utjeha tvrdnje da isti problemi muče i građane EU-a, jer se oni s poskupljenjem goriva i hrane lakše nose, s obzirom na njihovu veću kupovnu moć.

Posljednji rezultati analize GfK o kupovnoj moći u 40 europskih zemalja u 2007. pokazali su da hrvatski građani žive lošije i teže nego godinu ranije. Hrvatska je, prema rezultatima te analize, s 27. pala na 29. mjesto s neto dohotkom od 4565 eura po stanovniku. Najbolje stoje Švicarska i Lihtenštajn, s 27.521 eurom neto dohotka. Susjedna Slovenija zauzela je 20. mjesto s 8851, a Mađarska je na 24. mjestu s 5462 eura.