Događaji

Pokušaj rušenja vlasti

U Turskoj spriječen nacionalistički državni udar?

U Turskoj spriječen nacionalistički državni udar?

U racijama provedenim u Istanbulu, Ankari, Antalyiji i Trabzonu su uhićene ukupno 21 osobe

Turska policija je provela niz uhićenja i racija temeljem kojih je, kako se navodi, spriječeno nasilno obaranje vlasti od strane radikalnih sekularnih nacionalista, javlja Index.hr

U racijama provedenim u Istanbulu, Ankari, Antalyiji i Trabzonu su uhićene ukupno 21 osobe. Među njima se nalaze dva umirovljena generala - Sener Eruygur i Hursit Tolon. General Eruygur je donedavno bio na čelu turske žandarmerije, a nakon umirovljenja je predsjedao Udruženjem kemalističke misli, skupinom koja nastoji očuvati reforme kojima je Kemal Ataturk od negdašnjeg Otomanskog Imperija stvorio sekularnu Republiku Tursku.

Osim generala, u zatvoru završio i mafijaški bos

U skupini uhićenika se, osim generala, našlo i nekoliko istaknutih odvjetnika, novinara, političara s ekstremne desnice te jedan mafijaški bos. Svi oni, prema navodima policije, pripadaju tajnoj organizaciji pod nazivom Ergenekon, a otkriveni su i dokumenti s detaljnim planovima za obaranje vlade islamističkog premijera Recepa Tayyipa Erdogana. Navodno je bio oformljen tim od 30 ubojica koji bi vršili atentate i bombaške prepade te tako dali povod vojski da "zavede red" i državnim udarom obori islamiste.

Izvor napetosti u Turskoj je dugogodišnji tinjajući sukob između društvene elite - koja je vjerna kemalističkim sekularnim načelima, utvrđenim i u državnom ustavu - i srednje klase, koja se posljednjih godina obogatila zahvaljujući neoliberalnim ekonomskim reformama iza kojih stoji Erdoganova Stranka pravde i razvoja (AKP).

AKP zamalo zabranjen, a stranku podržava EU

AKP, usprkos toga što su njeni čelnici svojevremeno bili zatvarani zbog islamskog fundamentalizma, uživa snažnu podršku Europske unije - dijelom zato što njen program odbacuje tradicionalni turski nacionalizam, a dijelom zato što se predstavljaju kao ideološki kompatibilni u Europi dominantnim demokršćanima.

S druge strane je pritisak EU s jedne, te širenje islamizma s druge strane, radikalizirao zagovornike sekularizma uplašene da bi Turska mogla izgubiti svoj nacionalni identitet i nezavisnost.

Sama AKP je, pak, odnedavno u opasnosti da bude zabranjena, jer je tursko državno tužiteljstvo podnijelo takav zahtjev Ustavnom sudu, kojim inače dominiraju zagovornici sekularizma.

Neki promatrači zbivanja u Turskoj vjeruju kako su racije i uhićenja - a pogotovo vrijeme kada su izvedena - motivirane nastojanjem da se spriječi zabrana AKP, odnosno da je vladajuća stranka policijskom akcijom nastojala izvršiti propagandni pritiska na suce Ustavnog suda. Također se spominje mogućnost da je Erdoganova vlada postigla sporazum s vojskom - tradicionalnim zaštitnikom sekularne države - te da se bez njenog blagoslova nisu mogla izvršiti uhićenja.


Reci što misliš!