Karadžić se od 1996. godine krije, a posljednji put je viđen i fotografiran u Han-Pijesku u mjesecu srpnju 1996. godine

Savjet za nacionalnu sigurnost Republike Srbije priopćio je da je akcijom srpskih službi sigurnosti lociran i lišen slobode haški optuženik Radovan Karadžić. U priopćenju se međutim ne navodi kada i gdje je Karadžić uhapšen, javlja B92.net.

Integralni tekst priopćenja iz Press službe predsjednika Srbije glasi:

"Savjet za nacionalnu sigurnost Republike Srbije priopćio je da je večeras akcijom srpskih službi sigurnosti lociran i lišen slobode haški optuženik Radovan Karadžić. Karadžić je priveden istražnom sucu Vijeća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu, u skladu sa Zakonom o suradnji sa Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju".

Karadžić se od 1996. godine krije, a posljednji put je viđen i fotografiran u Han-Pijesku u mjesecu srpnju 1996. godine. Potom je za Karadžićem raspisana međunarodna tjeralicaica.

Haški sud je u više navrata navodio kako ima podatke da je Karadžić u Srbiji boravio barem povremeno, a da je 2004. bio i u Beogradu.

Iz Haškog suda također su stizale naznake da uhićenje Radovana Karadžića nije direktna obveza Srbije, već da je to prije svega Ratko Mladić, za koga se pouzdano tvrdilo da je u Srbiji.

Nakon proglašenja nezavisne Republike Srpske u BiH 9. siječnja 1992. godine, Karadžić je postao njen prvi predsjednik.

U travnju 1992. Karadžić odlazi na Pale, a vlada RS počinje 7. svibnja 1992., mjesec dana uoči prvih sukoba realizirati svoju odluku o formiranju vlastitih oružanih snaga preuzimanjem srpskog vojnog kadra JNA iz BiH.

Sve vrijeme rata u BiH bio je lider bosanskih Srba i zajedno sa ratnim zapovjednikom Ratkom Mladićem, kreator svih ratnih operacija.

Haški sud je 25. srpnja 1995. godine podigao prvu optužnicu protiv Karadžića i Mladića, koja je sadržavala 16 točaka, od kojih je jedna optužene teretila za genocid, a tri za zločine protiv čovječnosti.

Druga optužnica, koja se odnosila na zločine u Srebrenici, podignuta je 16. studenog 1995. i imala je 20 točaka, od kojih ih je jedna teretila za genocid, a devet za zločine protiv čovečnosti.

Pod pritiskom međunarodne zajednice i na inzistiranje krvnika Slobodana Miloševića i ostalih lidera bosanskih Srba, 30. lipnja 1996.
godine Karadžić je prenio predsjedničke ovlasti na tadašnju potpredsjednicu RS Biljanu Plavšić, povukao se sa mjesta predsjednika SDS i iz javnog života. Od tada se krije. Posljednji put je viđen i fotograrisan u Han-Pijesku u mjesecu srpnju 1996. godine.

Članstvo u SDS-u mu je prestalo u trenutku kada je Skupština SDS RS 24. prosinca 2001. usvojila izmjene i dopune Statuta stranke među kojima je i odredba da osobama protiv kojih je podignuta haška optužnica prestaje članstvo u toj stranci.

U studenom 1998. SAD su ponudile novčanu nagradu od pet milijuna dolara osobama koja pomognu da se pred Sud izvedu optuženi za ratne zločine, a četiri godine kasnije (siječanj 2002.) na ulicama Sarajeva pojavile su se potjernice za Karadžićem i Mladićem.

Haški sud je 14. listopada 2002. otpečatio izmjenjenu i dopunjenu optužnicu protiv Karadžića (optužnica je potvrđena 31. svibnjaa 2000. ali je ostala zapečaćena), koja je objedinjavala prethodne dvije i razdvojena je od optužnice protiv Mladića. Nova optužnica sadrži 11 točaka, kojima se Karadžiću stavlja na teret genocid i suučestništvo u genocidu, zločini protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja.

Poslijee pojačanog pritiska međunarodnih siguronosnih snaga u BiH na Karadžićevu obitelj i uhićenja njegovog sina Saše na Palama u srpnju 2005. (bio u desetodnevnom pritvoru), Karadžićeva supruga Ljiljana pozvala je Radovana Karadžića da se preda Haškom sudu. Tu poruku mu je poslala i u ekskluzivnom intervjuu za televiziju Asocieted Press, 28. srpnja 2005.