"Berlinski zid je simbol užasnih političkih zabluda i ljudskih tragedija", rekao je predsjednik parlamenta- Bundestaga Norbert Lammert

Polaganjem vijenaca i prisjećanjem na mnogobrojne žrtve, njemački političari u srijedu su obilježili 47. godišnjicu početka izgradnje Berlinskog zida.

"Berlinski zid je simbol užasnih političkih zabluda i ljudskih tragedija", rekao je predsjednik parlamenta- Bundestaga Norbert Lammert obraćajući se okupljenima u komemorativnom centru "Bernauer Strasse" koji je podignut na mjestu gdje se nekada nalazio Berlinski zid.

Lammert je ukazao na to da su njemačka povijest i Berlinski zid primjer za to kako je izolacija čitavih naroda od vanjskog svijeta "siguran put ka propasti sistema".

"Berlinski zid može poslužiti kao ohrabrenje svima onima u svijetu koji se psihički ili fizički osjećaju zatočenima", rekao je Lammert. Predsjednik Bundestaga istodobno je kritizirao činjenicu da je Berlinski zid gotovo u cijelosti uklonjen.

"Uklanjanje zida je dovelo do apsurdne činjenice da u središtu Berlina ne postoji gotovo nikakav dokaz o njegovu postojanju", rekao je Lammert.

Glavni tajnik Kršćansko demokratske unije (CDU) Ronald Pofalla upozorio je na to da "zastrašujući učinak komunističke diktature na njemačkom tlu" nikada ne smije pasti u zaborav a bavarski premijer i demokršćanski političar Guenther Beckstein predložio je da se današnji dan proglasi "Danom upozorenja na DDR diktaturu".

Premijer istočnonjemačke savezne pokrajine Mecklenburg - Vorpommern i socijaldemokratski političar Harald Ringsdorf upozorio je na to da se sve češće istočnonjemački režim prikazuje bezazlenim.

"Mislim da je vrlo opasno kada se prešućuje ili namjerno zaboravlja da je DDR bio diktatura bez slobode kretanja, izražavanja mišljenja i bez slobodnih medija", rekao je Ringsdorf.

Danas objavljeni rezultati ispitivanja javnog mnijenja, što ga je za časopis "P.M. History" proveo demografski institut Forsa, pokazuju da tek 31 posto građana Njemačke smatra da su 19 godina nakon pada Zida istočni i zapadni Nijemci postali jedan narod.

Vodstvo DDR-a na čelu s Walterom Ulbrichtom je 13. kolovoza 1961., nakon sve masovnijeg bijega istočnonjemačkih građana u Zapadnu Njemačku, blokiralo sve prijelaze iz Istočnog u Zapadni Berlin te počelo s gradnjom Berlinskog zida. "Antifašistički zaštitni zid", kako ga je nazivalo DDR vodstvo, bio je dugačak 155 kilometara a pri pokušaju bijega na njemu je od 1961. do 1989. poginulo 136 osoba.