Procjene su kako u Pag tijekom ljeta dođe preko pet tisuća ronilaca što je značajan postotak u ukupnog broju gostiju

Ronilački turizam je, uz biciklistički, sve više zastupljen u Pagu. Osim domaćih, preko ljeta u Pagu radi i dosta stranih ronilačkih klubova, navodno dvadesetak. Većinom se radi o ronilačkim klubovima iz Češke, Slovačke i Mađarske. Veliki broj ronilaca dolazi i iz Italije, no ne kao članovi nekog kluba nego kao pojedinci.

"Zamijetili smo kako je na pozicijama za ronjenje svake godine, uvjetno rečeno, sve veća gužva, odnosno sve je više ronilaca, brodica, gumenjaka," rekao je gospodin Lepoš, član ronilačkog kluba iz Mađarske. "Podmorje Paga je vrlo atraktivno, dubine nisu velike, a ronjenje je vrlo ugodno. Opasnosti nema, a mi na sreću nismo imali većih problema."

Procjene su kako u Pag tijekom ljeta dođe preko pet tisuća ronilaca što je značajan postotak u ukupnog broju gostiju. No, sve veća popularnost ronjenja ima i drugu stranu medalje.

Neki ronioci, a kako kažu dobro upućeni, uglavnom se radi o Talijanima, rone na podmorskim arheološkim područjima tražeći razne dragocjenosti. Veliki i brzi gumenjaci s roniocima često se, primjerice, mogu vidjeti u uvali Caska gdje je na dnu mora čitav jedan potopljen grad.

To je jedno od najznačajnijih arheoloških područja ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi. Obično se misli kako su cilj amfore, no sve se više traže znatno vrjednije stvari, primjerice mali brončani kipovi iz doba Rima.

Kataloška vrijednost brončanog kipa vidine do 20 centimetara iznosi i do 150. 000 eura, a na crnom tržištu postižu se znatno veće cijene. Mađari, Česi i Slovaci, kako nam kažu dobro upućeni, rone radi užitka i nema ih na podmorskim arheološkim područjima. No, Talijani su, čini se, neumorni u traženju dragocjenosti, a svake godine dolaze s boljom opremom.

Koliko je toga vrijednog izvađeno s morskog dna nemoguće je procijeniti, no vadi se dosta, neki kažu i previše. Jedan sedamdeset sedmogodišnji stanovnik malog mjesta Caske kaže kako se do prije desetak godina, nakon jakog juga na plaži mogao pronaći novčić, pa čak i zlatni iz doba Rima, no danas toga više nema.

U opasnosti su i druga područja na kojima se nalaze potopljeni brodovi, kao ona u Velebitskom kanalu i u južnom akvatoriju Paga, od Fortice do Šimuna. Nesreće što su doživjeli brodovi prije dvije tisuće godina nekome danas donose sreću i novac.

Policija se trudi dobro obaviti svoj posao, međutim raspolaže samo s jednim gliserom od kojeg je većina talijanskih višestruko brža. Korist od popularizacije ronjenja u Pagu sigurno je značajna, a velika se većina ronilaca pridržava zakona, no štete su velike jer neki ne dolaze radi uživanja u ronjenju nego radi krađe.