U Viru se plaća maksimum, 15 kuna po metru, kao, primjerice i u Zagrebu, Dubrovniku, Rijeci, ovisno o području u Zadru se plaća 10 ili 12 kuna, itd.

Prema podacima Ministarstva financija Općina Vir lanjske je godine od poreza na kuće za odmor imala prihod od 5,2 milijuna kuna, što je oko sedam posto sveukupnog poreza na vikendice u Hrvatskoj. Takav prihod od poreza svrstao je Vir na prvo mjesto u Hrvatskoj, a predviđanja kazuju da bi ove godine taj prihod mogao iznositi oko šest milijuna kuna.

Kuća za odmor svaka je zgrada, dio zgrade ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski, bez obzira je li nekretnina kupljena, naslijeđena ili izgrađena za tu svrhu.

Na temelju Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave porez propisuju gradovi i općine, a po četvornom metru korisne površine godišnje se plaća od pet do najviše 15 kuna. U Viru se plaća maksimum, 15 kuna po metru, kao, primjerice i u Zagrebu, Dubrovniku, Rijeci, ovisno o području u Zadru se plaća 10 ili 12 kuna, itd. Kuće za odmor najčešće imaju oko 60 metara četvornih za koje vlasnik godišnje plati oko tisuću kuna poreza.

Stalno prijavljeni moraju u kućama boraviti godišnje više od šest mjeseci, ako žele izbjeći plaćanje poreza na kuću za odmor. Stoga su mnogi vlasnici fiktivno prijavili stalni boravak, pa iako na Viru stalno živi 600 obitelji, službeno prijavljenih ima čak 1600 obitelji.

"Od oko devet tisuća objekata koji imaju 12 tisuća stanova oporezivih je oko 7.200 objekata. Stalno nastanjenih obiteljskih kuća je oko 600, po službenom popisu prijavljeno je 1600 obitelji", kaže načenik općine Kristijan Kapović.

Izgradnja obiteljskih kuća za odmor na Viru počinje nakon 1976. godine kad je otok s kopnom spojen mostom. Otok je bio izabran za gradnju nuklearne centrale, no od toga se odustalo. Započela je velika izgradnja obiteljskih kuća i vikendica, a gradilo se bez lokacijskih i građevinskih dozvola.

U proljeće 2006. u velikoj akciji rušenja bespravno sagrađenih objekata na Viru su srušena 103, a bilo je predviđeno rušenje 500 objekata. Izradom urbanističkog plana tih oko 400 objekata planiranih za rušenje ušli su u građevinske zone pa je rušenje izbjegnuto. Još traje proces legalizacije, koji bi mogao potrajati nekoliko godina, a od devet tisuća objekata, putem komunalnih naknada u općinski proračun ući će oko dvjesto milijuna kuna.

Novac od komunalnih naknada, kao i novac od poreza na vikendice, ponajprije se troši na rješavanje jednog od najvećih virskih problema: vodovoda i kanalizacije. Zbog skučenog prostora u nekim dijelovima Vira, gdje su kuće gotovo naslonjene jedna na drugu, najveći problem predstavljaju septičke jame jer se s njima miješa voda iz vodovoda. Iako vlasti stalno upozoravaju da se ne pije voda iz slavina svakoga ljeta ponavlja se ista priča sa zarazama.

Osim vodovoda i kanalizacije, općinske vlasti ulažu dosta novca i u drugu komunalnu infrastrukturu, a na otoku ljeti boravi i do 50.000 ljudi.