Nepušači koji žive s pušačima imaju 20 do 30 posto veći rizik za razvoj karcinoma bronha i pluća, a oni koji su duhanskom dimu izloženi na radnome mjestu imaju 12 do 19 posto veće izglede za obolijevanje od zloćudnih bolesti

Od proljeća iduće godine u Hrvatskoj će biti potpuno zabranjeno pušenje na zatvorenim javnim mjestima, ali i na otvorenim školskim i vrtićkim igralištima te u krugu zdravstvenih ustanova. Vlada je ovih dana prihvatila i u saborski postupak poslala Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, čija je glavna nakana smanjenje broja pušača, ali i zaštita nepušača.

U našoj zemlji čak dvije trećine građana ne puši, a ipak su svakodnevno izloženi tuđem dimu. Godišnje u Hrvatskoj od izravnih posljedica pušenja umre 10.000 ljudi, a 3000 od neizravnih. I globalno je izlaganje duhanskom dimu vodeći uzročnik povećanog rizika po zdravlje, koji u svijetu uzrokuje gotovo pet milijuna smrti godišnje. Upravo je duhanski dim, koji sadrži više od 4000 kemijskih sastojaka, glavni krivac za ugrožavanje zdravlja.

Sagorijevanjem jedne cigarete nastaje oko dvije litre duhanskog dima, čiji su najzatupljeniji sastojci dušik, ugljični dioksid, kisik, nikotin, ugljični monoksid, policiklički aromatski ugljikovodici, metali (kadmij, arsen, olovo) i cijanovodik. Za pedesetak sastojaka duhanskog dima dokazano je da imaju kancerogeno djelovanje, a pretežno je riječ o tvarima iz katrana.

Zato se danas pušenje smatra glavnim uzročnikom raka bronha i pluća, usne šupljine, ždrijela, nosne šupljine i sinusa, grkljana, jednjaka, gušterače, bubrega, mokraćnog mjehura, a karcinom maternice i želuca te mijeloidna leukemija češći su u pušača. Uz to postoji i niz drugih bolesti koje uzrokuje pušenje. Od neplodnosti i ranijeg razvoja menopauze do niza kardiovaskularnih oboljenja.

Pritom je sasvim svejedno je li riječ o aktivnom ili pasivnom pušaču. Dokazano je da izloženost duhanskom dimu iz okoliša, odnosno pasivno pušenje, znatno pridonosi obolijevanju i prijevremenom umiranju od niza bolesti. Nepušači koji žive s pušačima imaju 20 do 30 posto veći rizik za razvoj karcinoma bronha i pluća, a oni koji su duhanskom dimu izloženi na radnome mjestu imaju 12 do 19 posto veće izglede za obolijevanje od zloćudnih bolesti.

Rizik za koronarne bolesti također je 20 do 25 posto veći kod nepušača koji žive s pušačima. Glavno mjesto izloženosti duhanskom dimu iz okoliša uz dom je radno mjesto. Duhanski dim iz okoliša je drugi najčešći uzrok izloženosti karcinogenima, iza solarnog zračenja, u državama Europske unije prije 2004. godine.

Istraživanje provedeno 2001.-2002. godine u sedam europskih gradova pokazalo je da je duhanski dim prisutan u većini javnih prostora, uključujući one za provođenje slobodnog vremena, ugostiteljske objekte, transport, bolnice i prostorije za edukaciju. Najviše koncentracije duhanskog dima iz okoliša pronađene su u barovima i diskotekama s time da je četverosatna izloženost dimu u diskotekama slična kao živjeti s pušačem jedan mjesec.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da u razvijenim zemljama puši 41 posto muškaraca i 21 posto žena, a u zemljama u razvoju 48 posto muškaraca i osam posto žena (broj žena koje puše u nizu je zemalja u porastu), odnosno ukupno 1,1 milijarda ljudi, a godišnje umire oko pet milijuna ljudi.

U Hrvatskoj je početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća, prema rezultatima velikog istraživanja na reprezentativnom uzorku domaćinstava, pušilo 57,6 posto muškaraca i 9,9 posto žena u dobi od 20 do 64 godine. Prema rezultatima temeljnih pokazatelja za potprojekt Promicanje zdravlja u sklopu Prvog hrvatskog projekta zdravstva 1997. godine, u Hrvatskoj je pušilo 34,1 posto muškaraca i 26,6 posto žena u dobi od 18 do 64 godine.

Muškarci su žešći pušači od žena - 40 posto muškaraca i 12,5 posto žena ustvrdilo je da puši više od 20 cigareta na dan. Sve raniji početak pušenja također je zabrinjavajući podatak. Dok odrasli u tom istraživanju navode da su počeli pušiti pretežito u dobi od 16 do 20 godina, danas se početak pušenja pomiče na sve mlađe dobne skupine. Danas u Hrvatskoj redovito puši trećina građana, a još pet posto ih to čini povremeno. Pravih nepušača ima oko 62 posto.

Ako se promatra samo redovite pušače, 46 posto ih u prosjeku dnevno puši od 16 do 20 cigareta. Njih 35 posto puše desetak cigareta na dan. Međutim, 13 posto građana puši kutiju i pol cigareta dnevno, a šest posto popuši više od 30 cigareta. Prema istraživanju koje je o zabrani pušenja na javnim mjestima proveo GfK - Centar za istraživanje tržišta, šest posto pušača tvrdi da će ih to natjerati na prestanak pušenja.

Dvadeset posto će ih smanjiti pušenje, a visokih 68 posto pušača ne vjeruju da će zabrana pušenja na javnim mjestima imati ikakva utjecaja na to da se zauvijek odreknu cigareta. Dodatnih šest posto pušača nije moglo procijeniti. Dakle, pozitivne promjene se mogu očekivati kod četvrtine redovitih pušača.

Najviše je takvih među visokoobrazovanima (31 posto), u dobnoj skupini od 18 do 24 godine (38 posto) te kod onih s mjesečnim prihodima višima od 8500 kuna (30 posto). Ipak, zabranu pušenja na javnim mjestima podržava 57 posto ispitanika, a ne podržava je 27 posto.