Istočni dio Njemačke, dijelovi Poljske te Ukrajina i Bjelorusija izgubit će do 2030. do 18 posto stanovništva

Ne bude li znatnijeg vala useljavanja, stanovništvo Europe smanjit će se do 2050. za 50 milijuna ljudi, procijenili su njemački znanstvenici u istraživanju čiji su rezultati danas predstavljeni u Bruxellesu, javila je agencija APA

Prema istraživanju Berlinskog instituta za pučanstvo i razvitak, nordijske države i Švicarska najbolje su se od svih u Europi pripremile za demografske promjene. Među državama koje su loše pripremljene nalaze se Bugarska, Rumunjska i Poljska, koje su već pogođene radikalnim strukturalnim promjenama. Te tri države ne mogu se suprotstaviti iseljavanju "iskrvarit će", kako je navedeno u istraživanju.

Istočni dio Njemačke, dijelovi Poljske te Ukrajina i Bjelorusija izgubit će do 2030. do 18 posto stanovništva.

Uzimajući u obzir demografiju, gospodarski razvitak, tržište rada, obrazovni sustav, klimatsku politiku i zdravstveni sustav, njemački su stručnjaci procijenili da su Island, Švicarska, Švedska, Norveška i Danska najbolje pripremljeni na demografske promjene.

Te države imaju visoke stope plodnosti, visoku zaposlenost žena i starijih osoba, dobre obrazovne sustave i privlačnost za visoko obrazovane useljenike, izjavio je autor istraživanja Reiner Klingholz.

Istraživanje je osim toga ukazalo na očito kretanje stanovništva iz istočne u zapadnu Europu.

Dobro pripremljene na demografske promjene u prvom redu one su države koje jamče dobru mogućnost usklađivanja posla i obitelji, ustvrdio je Klingholz.

Istraživanje jasno pokazuje da stopa nataliteta raste usporedo sa stopom zaposlenosti žena, dodao je.

Daljnji kriteriji demografskog uspjeha po njegovu su mišljenju zaposlenost starijih osoba, što se bilježi u nordijskim državama.

Klingholz je istodobno upozorio da istraživanje nije uzelo u obzir aktualnu financijsku krizu što je snažno pogodila Island.

Financijska će kriza, smatra on, dovesti i do povratka istočnoeuropskih radnika koji su u proteklim godinama iselili u Irsku i Španjolsku.

Austrija, koja je na ljestvici 30 europskih država po demografskim šansama zauzela 11. mjesto i čije bi stanovništvo do 2030. trebalo sa sadašnjih 8,3 milijuna narasti na 8,5 milijuna, najviše se okoristila proširenjem Europske Unije, smatraju autori.

Samo nekolicina europskih država bilježi prosječni broj djece od 1,7 po ženi, što je broj koji uz umjereno useljavanje jamči stabilan broj stanovnika.

Irska, Island, Francuska, Belgija, Nizozemska, Švedska, Norveška, Danska, Kosovo, Albanija i Crna Gora imaju najviše stope plodnosti. Za razliku od tih zemalja, žena u Poljskoj u prosjeku rodi 1,3 djece.

Prema mišljenju austrijskog demografa Rainera Muenza, "Plava karta" Europske Unije za stručnu radnu snagu iz trećih zemalja prvi je korak u svjetskoj utrci za najbolje radnike. Sjedinjene Američke Države i Kanada međutim još uvijek nude atraktivnije uvjete, tvrdi on.