Zadarska županija u posljednje četiri godine provodi operativni program podizanja trajnih nasada te subvencionira nabavu sadnica maslina

Posljednjih je godina na području Zadarske županije posađeno oko 750 tisuća stabala maslina, čime je županija po broju stabala dosegnula tek 1929. godinu, i treća je u ukupnom udjelu od oko pet milijuna stabala u Hrvatskoj. Ispred Zadarske po broju stabala maslina su Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija.

Okrupnjivanje poljoprivrednog zemljišta i uvođenje novih tehnologija uz formiranje prepoznatljive robne marke, zadaci su na kojima treba najviše raditi kako bi se unaprijedilo maslinarstvo. Zahvaljujući nizu čimbenika, od prirodnih uvjeta do poticaja za sadnju maslinika te razvijanja pozitivnih stavova o vrijednostima maslinova ulja i njegove visoke cijene na tržištu, maslinarstvo u Hrvatskoj može postati značajna gospodarska grana, istaknuto je na stručnom skupu „Maslinarstvo u Hrvatskoj", održanom u sklopu izložbe hrane, pića i delikatesa „Naši mali gušti".

„Dalmacija proizvede 80 posto maslinova ulja u Hrvatskoj, a Istra, Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija oko 20 posto", kaže Petar Pedišić iz zadarske Gospodarske komore. U prošlome stoljeću Hrvatska je imala oko 30 milijuna, a danas imamo oko pet do šest milijuna stabala maslina. Prosječna godišnja proizvodnja je između 15 i 37 tisuća tona maslina, od kojih dobivamo od 1500 do pet tisuća tona ulja.

Zadarska županija u posljednje četiri godine provodi operativni program podizanja trajnih nasada te subvencionira nabavu sadnica maslina. Svake godine zanimanje za sadnju maslina sve više raste pa je, primjerice, lani posađeno 49 tisuća novih stabala. Maslinarstvo se najviše revitalizira u zaleđu Zadarske županije dok na otocima još stagnira, a zapuštenost maslinika na svim našim otocima još je uvijek velika.

Na velikim se poljoprivrednim površinama može lakše i ekonomičnije proizvoditi, a kontinuiranim uvođenjem novih tehnologija u agronomskom i tehnološkom smislu te prihvaćanjem novosti u proizvodnji maslinova ulja, povećala bi se i količina. Razvoju i povratku maslinarstva uvelike je edukacijom i savjetima maslinarima pomogla i Udruga prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista Zadarske županije pridonijevši razvoju maslinarstva i uljarstva na ovome području.

Budući da Hrvati u prosjeku godišnje potroše tek oko dvije litre maslinova ulja, potrebno je raditi na edukaciji potrošača o zdravstvenoj kvaliteti ulja. Stanovnici susjednih mediteranskih zemalja troše daleko više toga ulja, poput, primjerice, Grka, koji na godinu potroše 24, a Talijani 15 litara. Za dobro funkcioniranje organizma potrebno je konzumirati 25 do 30 posto masnoća, a pri izboru masnoća maslinovo je ulje na prvome mjestu za razliku od suncokretova ulja ili svinjske masti, jer sadrži nezasićene kiseline.