Cijena šestodnevne škole skijanja koju naše turističke agencije organiziraju na stranom snijegu kreće se od 600 do 1000 kuna po osobi, što je osjetno jeftinije nego kad je riječ o stranim školama

Skijanje je postalo najmasovnija rekreacija u Hrvata, a prema slovenskim istraživanjima, 10 do 15 posto pripadnika hrvatske i slovenske nacije godišnje ode na skijanje. Zato nisu nimalo pretjerane procjene da će ove zime na skijanje otići oko 350.000 Hrvata, što je dvostruko više nego prije nekoliko godina, piše Vjesnik

Skijanje je postalo jedan od najprivlačnijih načina relaksacije današnjeg čovjeka, a sve više naših ljudi odlazi na skijanje tijekom zime i to po nekoliko puta, počevši od otvaranja skijaške sezone do njena zatvaranja početkom travnja. To govori da Hrvati više nisu jednotjedna skijaška nacija.

Na talijanskim, austrijskim i francuskim skijalištima reći će vam da su gosti iz Hrvatske vrlo dobri skijaši, odnosno da su najbolji među gostima iz tranzicijskih zemalja, ali i od većine Talijana i Francuza. Štoviše, kako je Vjesniku rekao voditelj riječke škole skijanja »Carving« Željko Ružić, Hrvati vole pravilno naučiti skijati, pa vrlo marljivo i savjesno pohađaju satove u školi skijanja.

Većina naših skijaša »ne divlja« po skijaškim stazama, pa su zato u malom postotku sudionici brojnih skijaških nesreća koje se događaju na prenapučenim europskim skijalištima.

Cijena šestodnevne škole skijanja koju naše turističke agencije organiziraju na stranom snijegu kreće se od 600 do 1000 kuna po osobi, što je osjetno jeftinije nego kad je riječ o stranim školama. Na talijanskim i austrijskim skijalištima dopuštaju našim školama skijanja da tijekom zime legalno rade u prosjeku petnaestak dana, a zbog toga što tamošnji učitelji skijanja ne znaju hrvatski jezik.

Ove zime većina naših ljudi skijat će od 3. do 10. siječnja, što znači u prosjeku najmanje 30 posto skuplji aranžman nego ranijih godina, jer se ulazi u skupi novogodišnji tjedan, a to je do 6. siječnja. Iz tog razloga ove zime mnoge hrvatske turističke agencije dobile su u zakup manji broj smještajnih kapaciteta u skijalištima na koje Hrvati tradicionalno odlaze, te su zato mnogi naši skijaši bili prisiljeni promijeniti odredište, odnosno otići tamo gdje ima mjesta.

Cijena sedmodnevnog najma apartmana na talijanskim, austrijskim, francuskim i slovenskim skijalištima kreće se od 1000 do 1700 kuna po osobi, a u hotelima s tri do četiri zvjezdice od 3200 do 6000 kuna (polupansion).

Šestodnevna skijaška karta košta od 125 eura do 330 eura, a svemu tome treba pribrojati i cijenu prijevoza do skijališta, u prosjeku oko 500 kuna po osobi, a tu je i barem minimalna vanpansionska potrošnja, što podrazumijeva jedan do dva topla napitka i sendvič na dan (10 do 15 eura).

Sve u svemu, naše skijaše jedan dan na stranom snijegu ukupno košta oko 150 eura, dok usporedbe radi, strani gosti na našem moru dnevno ukupno potroše oko 50 eura.

Hrvati na carving skijama

Zadnjih deset godina svjetski proizvođači skija napravili su veliki biznis, jer je dobar dio od 200 milijuna skijaša rekreativaca s klasičnih skija prešao na carving. Rijetki Hrvati nisu pratili tu tehnološku promjenu, a kako dobar dio naših ljudi odlazi na skijanje da bi bio viđen, treba reći da se većina Hrvata skija na kvalitetnim i dobro servisiranim skijama. Uz to, naši imućniji skijaši obvezno kupe i kutiju za skije koja se učvrsti na krov vozila, pa je onda do ljeta vozaju kroz svoje malo ili veliko »misto« da se vidi tko je uspješan.

Puni pansion za kućnog ljubimca - 25 eura

Mnogi naši ljudi na skijanje vode i kućne ljubimce, a u nekim talijanskim i austrijskim hotelima puni pansion za većeg psa košta 25 eura po danu, a za manjeg 15 eura. U nekim apartmanima gostima se naplaćuje od pet do 15 eura po danu držanje kućnog ljubimca. Problemi znaju nastati kad se pas »zaigra«, dok su mu gazde na skijanju, pa primjerice sažvače sve plahte i deke.

Na skijama 250 kilometara na sat

Većina ljudi voli svako toliko provjeriti svoje psihofizičke sposobnosti, a skijanje je jedan od sportova koji to omogućava, što posebno veseli ovisnike o adrenalinu. U mnogim zimskim centrima, uz skijanje, gostima se nudi i dodatni »šut« adrenalina u vidu penjanja po umjetnim smrznutim vodopadima, jurnjave autom po snijegu ili ronjenja u zaleđenom jezeru. Brzinsko skijanje je formula jedan na snijegu, a trenutačni svjetski rekord iznosi 250,7 kilometara na sat.