Sanitarni inspektori dobivaju veće ovlasti, pa će moći na mjestu događaja usmeno izricati kazne prekršiteljima, zabraniti im djelatnost do 15 dana i narediti pečaćenje njihovih prostorija, uređaja i opreme

Prekomjerna buka velik je zdravstveni, društveni i ekološki problem, a da bi se građani i okoliš što bolje zaštitili od svih neželjenih i štetnih zvukova izazvanih ljudskom djelatnošću, Vlada je Saboru poslala novi zakon o zaštiti od buke, piše Vjesnik

Prijedlog uvodi nekoliko restrikcija. Među ostalim, emitiranje glazbe u ugostiteljskim objektima na otvorenom dopustilo bi se od 15. lipnja do 15. rujna, ali samo do 24 sata, s tim da glazba ne smije prelaziti razinu koja će se regulirati pravilnikom. Zakonom se zabranjuje i obavljanje radova i djelatnosti koji u boravišnim prostorijama uzrokuju buku štetnu za zdravlje.

Sanitarni inspektori dobivaju veće ovlasti, pa će moći na mjestu događaja usmeno izricati kazne prekršiteljima, zabraniti im djelatnost do 15 dana i narediti pečaćenje njihovih prostorija, uređaja i opreme. Kazne za pravne osobe kreću se od 50.000 do 100.000 kuna, a za fizičke od 10.000 do 15.000 kuna.

Kolika će biti dopuštena razina buke u pojedinim zonama i prostorima, regulirat će se pravilnicima. Prema sadašnjem pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke, u koncertnim dvoranama i kazalištima dopušteno je do 25 decibela, u kinima, čitaonicama i učionicama do 35 decibela, u ugostiteljskim objektima do 65 decibela, a u noćim klubovima do 90 decibela. Ravnatelj Uprave za sanitarnu inspekciju Nenad Lamer upozorava na razliku između dopuštene razine buke i razine koja nekome smeta.

»Neke ljude iritira i zvuk od dva decibela te sve što čuju smatraju bukom. No, predmet zakona nije ono što nekoga iritira, nego mu je cilj utvrđivanje mjera radi izbjegavanja, sprječavanja ili smanjenja štetnih učinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u okolišu«, dodaje Lamer.

Osim restrikcija i strožih kazni, zakon propisuje da svi gradovi s više od 100.000 stanovnika te vlasnici ili koncesionari industrijskih područja, glavnih cesta, glavnih željezničkih pruga i glavnih zračnih luka moraju u roku dvije godine izraditi strateške karte buke, a u roku četiri godine akcijske planove koji će definirati mjere zaštite od buke.

Uz strateške, i dalje će postojati i karte buke koje će prikazivati postojeće i predviđeno stanje buke na nekom području i sadržavati podatke o procijenjenom broju ljudi i objekata izloženih buci. Ti dokumenti obnavljat će se svakih pet godina i trajno se usklađivati s promjenama u prostoru, a bit će u potpunosti dostupni javnosti.

Tako će osoba koja se namjerava doseliti u neko područje moći lako dobiti uvid o izvorima buke, dok će nekome biti uskraćena dozvola za otvaranje radionice ako nije stavio zvučnu izolaciju i proveo mjere za zaštitu od buke.