Najrecentnija ispitivanja pokazala su da je od 50.000 uzetih uzoraka hrane, njih 2.500 mikrobiološki zagađeno, pri čemu je najčešće riječ o namirnicama životinjskog porijekla

Prosječnih pet posto hrane u Hrvatskoj zdravstveno je neispravno, odnosno mikrobiološki zagađeno, rečeno je na skupu posvećenom sigurnosti hrane u Hrvatskoj, održanom u organizaciji Hrvatske agencije za hranu i Hrvatskog veterinarskog društva.

Prema podacima koje je predstavio epidemiolog dr. Darko Ropac s Medicinskog fakulteta u Splitu, najrecentnija ispitivanja pokazala su da je od 50.000 uzetih uzoraka hrane, njih 2.500 mikrobiološki zagađeno, pri čemu je najčešće riječ o namirnicama životinjskog porijekla, no i u žitaricama se pronalazi, primjerice, plijesan i enterobakterije, piše Novi list

U EU-u, pokazuju podaci, hrana je najčešće zaražena campylobakterom, novom zdravstvenom prijetnjom europskom stanovništvu općenito. Na drugom je mjestu zaraza salmonelom te listerijom, bakterijom koja se najčešće pronalazi u sirovoj ribi i mesu. Ta bakterija, posebno u zemljama u kojima se konzumira puno sirove, dimljene ribe, izaziva smrtnost među čak 20 posto oboljelih, najčešće trudnica i novorođenčadi, dok su ispitivanja, u malom broju slučajeva, dokazala i prisutnost listerije u mesu na hrvatskom tržištu.

Campylobacter - nova zdravstvena prijetnja EU-u, ali i Hrvatskoj, moglo se čuti, bakterija je koja se prenosi preko hrane, najčešće sirovog ili nedovoljno termički obrađenog mesa, ulazi u probavni sustav te izaziva posljedice nalik onima koje uzokuje i, primjerice, salmonela. Campylobacter je, međutim, već prije četiri godine, prema zdravstvenim statistikama EU, pretekao salmonelu po broju oboljelih, vodeći je uzrok trovanja hranom u SAD-u, a očekuje se da će se i u Hrvatskoj povećavati broj oboljelih. Prema najrecentnijim ispitivanjima, naime, čak je 26 posto sirovog pilećeg mesa u EU pozitivno na campylobakteriju, za raziliku od 5,5 posto piletine zaražene salmonelom.

Broj oboljelih od campylobaktera u EU se tako, od 175 tisuća u 2006. godini, povećao na više od 200 tisuća u 2007. godini, dok se u Hrvatskoj, s druge strane, zabilježi oko 1.300 slučajeva oboljenja zbog campylobaktera godišnje, i taj broj raste. Ispitivanje hrane na ovog uzročnika tek je u tijeku, no očekuje se da će također oko 25 posto piletine biti pozitivno, za razliku od prosječnih osam posto piletine, za koju se zna da sadrži salmonelu.

Prema podacima dr. Ropca, broj oboljelih od salmonele u Hrvatskoj je u padu, jer dok je prije devet godina prijavljeno više od pet tisuća oboljelih, lani ih je liječeno 3.664. Kako zaključuje Ropac, općenito se epidemije uzrokovane zarazom iz hrane u Hrvatskoj događaju u krugu obitelji pa je i broj oboljelih mali, sve su rjeđe i svadbe na kojima se zarazi oko stotinu ljudi, a u ugostiteljskim objektima lani je pak zabilježena samo jedna hotelska, i nekoliko epidemija uzrokovanih trovanjem u restoranima. To potvrđuje, zaključio je epidemiolog, da je sustav nadzora hrane u Hrvatskoj vrlo dobar.