Dijelovi fosila pronađeni su na nalazištu u Britanskoj Kolumbiji u Kanadi

Ono što je 1912. godine originalno bilo opisano kao životinja nalik raku i nazvano Hurdia victoria, po novim istraživanjima znanstvenika čini se da je samo dio nove životinje koja bi trebala ispričati važnu priču o najvećoj grupi životinja, člankonošcima, prenosi index.hr.

 

Dijelovi fosila koji su sastavljeni u tu novu životinju staru 505 milijuna godina pronađeni su na nalazištu u Britanskoj Kolumbiji u Kanadi.

Znanstvenici Allison Daley i Graham Bud zajedno s kolegama iz Kanade i Velike Britanije opisali su zamršenu povijest i jedinstvenu građu tijela nanovo rekonstruirane Hurdie victorie, koja je bila zastrašujući grabežljivac u svoje doba.

Isprva se mislilo da su dijelovi Hurdie victorie zasebne životinje

Iako se u prvi mah mislilo kako su dijelovi divovske životinje bile zasebni rakovi, ribe i druge životinje, 100 godina nakon otkrića nalazišta svi nalazi su skupljeni i zaključeno je kako je to ipak jedna životinja.

Posljednji dio pronađen je u staroj kolekciji koja se nalazila u prirodoslovnom muzeju u Washingtonu. za taj dio se prvo klasificirao kao člankonožac, pa kao neuobičajeni dio poznatog golemog predatora Anomalocarisa, piše Science.

Hurdia i Anomalocaris su oboje raniji izdanci evolucijskog porijekla koje je vodilo do člankonožaca, velike moderne grupe u koju spadaju kukci, rakovi, pauci i stonoge.

Otkrili su važne detalje koji definiraju moderne člankonošce kao što je njihov oblik glave i ekstremiteta. "Ovakva struktura nije slična ničemu viđenom kod drugih fosila ili živih člankonožaca", rekla je Allison Daley.

Grabežljivi predator od dva metra

Hurdia je bila duga dva metra, na glavi je bio par bodljikavih krakova uz čvrstu čeljust s velikim brojem zuba zbog kojeg je dobila nadimak "tiranosaur iz kambrija". Razlikovala se od Anomalocarisa po velikom trodijelnom oklopu iznad glave.