Kako ističu psihijatri, na povećan broj ovisnika o kocki utječe i jak marketing industrije kocke

Iako zbog ekonomske krize tvrtke iz svih gospodarskih sektora zbrajaju gubitke ili u najboljem slučaju lošije poslovne rezultate od očekivanih, jedna gospodarska grana i dalje dobro posluje. Ne samo da ne bilježe gubitke, tvrtke koje organiziraju igre na sreću i klađenje od financijske bi krize još mogli i profitirati, pa bi recesija u ovom poslu još mogla biti i ekonomski pozitivan faktor, piše Vjesnik

Naime, kladionice, kasina i automat-klubovi ostvaraju sve veći promet, ali i prihod. Samo prošle godine kroz blagajne svih kladionica prošlo je čak 4,68 milijardi kuna, od čega je nakon isplata igračima u blagajni ostalo 914 milijuna. Jednostavnije rečeno, građani su protekle godine u kladionicama ostali bez nešto više od 182.000 prosječnih plaća od 5000 kuna.

Trend povećanja prometa u kladionicama te u igrama na sreću, ali i povećanje broja građana koji se kockaju i klade, misle neki, posebno je vezan uz pojavu ekonomske krize, jer su u nesigurnim vremenima ljudi jednostavno skloniji kockanju.

S tim se slaže i Elvira Koić, psihijatrica u Općoj bolnici »Virovitica«, koja se, između ostaloga, bavi i problemom ovisnosti o kockanju. »U uvjetima straha od siromaštva ljudi su skloniji kockanju i igrama na sreću, jer kada je najgore, svi žele okušati sreću nadajući se velikom dobitku kojim će se riješiti financijskih problema. To se posebice odnosi na igre na sreću gdje se uz mali ulog obećavaju visoki dobici«, ističe Koić. Pritom naglašava da se poremećaj kontrole impulsa javlja kod jedan do tri posto onih koji žele okušati sreću u kasinima, kladionicama, pa čak i na lotu i sličnim lutrijskim igrama.

Kako ističu psihijatri, na povećan broj ovisnika o kocki utječe i jak marketing industrije kocke.

Procjenjuje se da je u Hrvatskoj 50.000 patoloških kockara i 230.000 onih koji su u fazi problematičnoga kockanja pred ovisnost. Pritom je bitno naglasiti da sve više tvrtki koje organiziraju igre na sreću predstavlja koncepte društveno odgovornog pristupa igrama na sreću pa čak i financiraju SOS-linije za pomoć ovisnicima te programe i projekte kojima se pomaže ovisnicima o kocki i upozorava na posljedice neumjerenog uživanja u igrama na sreću.

Sve više građana igra Loto i Bingo
Osim kladionica, kasina i automat-klubova u Hrvatskoj su sve popularnije lutrijske igre - Loto 7/39, Loto 6/45, Bingo, Keno i razne instant lutrije koje organizira Hrvatska lutrija. Prema planu razvitka Hrvatske lutrije za trogodišnje razdoblje 2009.-2011., promet lutrijskih igara na sreću planiran je po prosječnoj stopi rasta od 2,46 posto godišnje. Odnosno, Hrvatska lutrija je na tim igrama tijekom prošle godine ostvarila promet od 693 milijuna kuna. Tijekom 2009. planirani promet iznosi 715 milijuna, u 2010. 730 milijuna, a tijekom 2011. čak 745,5 milijuna kuna. Za iduće trogodišnje razdoblje planirani promet lutrijskih igara na sreću iznosi ukupno 2.191.512.500 kuna.

Dvadesetak posto liječenih pokuša i samoubojstvo
Ovisnost o kocki teška je bolest koju treba liječiti. Posljedice kockanja na zdravlje kockara, ali i njihovih obitelji, uključuje depresiju, razdražljivost, izrazitu promjenjivost raspoloženja, nesanicu, migrenu i ostale bolesti povezane sa stresom. Tu su i problemi u međuljudskim odnosima, uključujući rastave brakova, zanemarivanje obitelji, odsutnost s posla, dobivanje otkaza te na kraju bankrot. Od svih liječenih kockara 20 do 30 posto prethodno je pokušalo počiniti samoubojstvo.

Pad prometa i jačanje "ilegalnog" kockanja
Na pad prihoda domaćih kasina i automat-klubova mogla bi ove godine utjecati zabrana pušenja u zatvorenim prostorima. Hrvatska udruga automat-klubova upozorava da bi promet mogao pasti za oko 40 posto, a samim time i naknade koje se uplaćuju u državni proračun. Osim financijske štete, u Udruzi upozoravaju da bi zabrana pušenja na mjestima gdje se zakonski dopušta kockanje dovela i do povećanja broja koruptivnih kaznenih djela te enormnog jačanja crnog tržišta kockanja.