Učionice na fakultetu jutros su, kako se doznaje, uglavnom zaključane. Tamo gdje će se nastava pokušati održati prosvjednici namjeravaju ući i bukom je spriječiti

Studenti okupljeni u Nezavisnu inicijativu za pravo na besplatno obrazovanje izvijestili su da blokadu nastave na Filozofskom fakultetu u Zagrebu nastavljaju i danas, a tu odluku je na plenumu održanom u ponedjeljak u 20 sati podržalo oko 500 studenata. Prema procjenama, prvoga dana prosvjeda u studentskim aktivnostima je sudjelovalo najmanje tisuću studenata.

Učionice na fakultetu jutros su, kako se doznaje, uglavnom zaključane. Tamo gdje će se nastava pokušati održati prosvjednici namjeravaju ući i bukom je spriječiti.

Na Filozofski fakultet upisano je 7.000 studenata. Prosvjednici očekuju da im se u njihovim zahtjevima pridruže i ostali studenti i profesori. O današnjem tijeku blokade nastave izvijestit će na konferenciji za novinare u 13 sati.

Prodekan zagrebačkog Filozofskog fakulteta Damir Boras sazvao je u 11 sati Vijeće pročelnika katedri kako bi se razmotrila situacija glede održavanja odnosno neodržavanja nastave, budući da su prosvjednici uspjeli opstruirati dio nastave .

'Protiv sam sankcija i izgreda te smatram da s mladim ljudima treba razgovarati. Fakultet podržava njihove zahtjeve za besplatno studiranje, pa ih još jednom pozivam da formuliraju zahtjeve kako bismo o njima mogli razgovarati', izjavio je Boras.

Po njegovim riječima, i 'besplatno školovanje' netko mora platiti, i za to tko i kako može biti oslobođen plaćanja školovanja postoje različiti modeli.

Studenti zahtijevaju ukidanje svih oblika naplaćivanja visokog obrazovanja - preddiplomskog, diplomskog i postdiplomskog. Smatraju da svima dostupno opće obrazovanje nije samo u interesu studenata, nego i cijelog društva.

Cilj prosvjednih aktivnosti je ukidanje svih oblika plaćanja visokoškolskog obrazovanja, a sudionici prosvjeda na solidarnost su pozvali sve studente i profesore, ali i ostale građane ističući da opće i svima dostupno obrazovanje nije samo u interesu studenata, nego i budućnosti cijelog društva. Naime, školarinu plaća 55 posto studenata, većinu uzdržavaju roditelji, ali neki i rade kako bi mogli studirati. Siromašniji imaju tri puta manje šanse za studiranje od imućnijih. Dijete čija obitelj zarađuje manje od 2.000 kuna mjesečno ima u startu točno tri puta manju šansu za dolazak na studij od školskog kolege čiji roditelji zarađuju više od 10.000 kuna.

Prvoga dana prosvjeda, u ponedjeljak, točno u podne studenti su u povorci, uz povike 'Besplatno školstvo!' ulazili u učionice gdje se odvijala nastava i pozivali svoje kolege da im se pridruže. Negdje su u tome uspjeli, dok je u nekim učionicama nastava nastavljena.

Namjera Nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje je, kako su to objavili u svom Proglasu, preuzimanje kontrole nad Filozofskim fakultetom i blokada nastave, za čijeg bi se trajanja profesori mogli baviti znanstvenim radom i održavati konzultacije u kabinetima.

Tvrde da ih podupire dosta profesora i fakultetskih odsjeka, iako nisu mogli reći koliko, te da su se za takav način akcije odlučili jer u prethodnima nisu uspjeli postići svoj cilj.

Internetski portal H-Alter izvještava da sami profesori, kao i odsjeci Filozofskog fakulteta, zasad ne gledaju blagonaklono na studentsko 'odmetništvo'. Doduše, službenu potporu zahtjevima dali su Fonetika, Lingvistika, Filozofija, Indologija i Fonetika, ali se ne slažu s načinima provedbe istih. Što se profesora tiče, oni različito komentiraju nastalu situaciju. Primjerice, Neven Budak s Odsjeka za povijest zadovoljan je što su se studenti aktivirali, ali misli da imaju pogrešan cilj.

'Trebali bi prosvjedovati zbog stvari koje su trenutno važnije, poput besplatnog zdravstva', poručio je studentima Budak.

S druge strane, jedan od medijski najeksponiranijih djelatnika Filozofskog fakluteta, Žarko Puhovski kaže: 'Podržavam zahtjeve, podržavam bojkot, ali ne podržavam fizičko sprečavanje onih koji žele ići na nastavu da nastavi i prisustvuju. Nisam mogao održati nastavu za koju sam plaćen, čime su me doveli u status prekršaja prema Zakonu o radu.'

Rijetki su oni poput profesora Borisa Mikulića s Odsjeka za filozofiju i Ive Goldsteina s Odsjeka za povijest koji prosvjede otvoreno podržavaju.

'Moj odsjek podržava blokadu i mislim da je cijela stvar izuzetno dobro organizirana i ovo nije priča o nekakvoj slatkoj anarhiji', izjavio je Mikulić. Na pitanje o profesorima koji se ne slažu s ovakvim načinom djelovanja studenata, odgovara: 'Mislim da je to lažan i neiskren argument. Svi mi znamo da profesori unutar svog radnog vremena nisu toliko predani disciplini rada. Cilj koji su studenti postavili je toliko važan da se može žrtvovati nekoliko dana nastave.'

Goldstein ističe studentski bunt: 'Nisam održao nastavu zato što su studenti blokirali dvoranu i jednostavno je svaka diskusija bila izlišna.' Načelno podržava studente iz najmanje dva razloga: studentski bunt je apsolutno potreban i studenti su dugo vremena bili pasivni, a njihov bunt inicira šire društvene promjene i pokazuje da postoji atmosfera u društvu koja naginje promjenama.'