Predsjednik Republike Stjepan Mesić u svom je govoru poručio da neće proći pokušaji obrušavanja na antifašizam i pokušaji povijesnih revizionista da promijene rezultate Drugog svjetskog rata

Komemoracijom kod spomenika Cvijet u Spomen području Jasenovac jučer je obilježena 64. godišnjica proboja zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovac, 22. travnja 1945. i odana počast žrtvama i zatočenicima, a predsjednik Republike Stjepan Mesić u svom je govoru poručio da neće proći pokušaji obrušavanja na antifašizam i pokušaji povijesnih revizionista da promijene rezultate Drugog svjetskog rata.

Mesić je ustvrdio 'kako smo posljednjih tjedana, nažalost, svjedoci pravoga divljanja onih koji se ne mogu pomiriti s nekim notornim povijesnim činjenicama' i koji se obrušavaju na antifašizam i žele kompromitirati antifašističke borce i žrtve fašizma.

'Napadaju nas na krajnje prizeman i primitavan način', rekao je Mesić i ustvrdio kako ti napadi dolaze od nedoučenih povjesničara-amatera, lažnih boraca za ljudska prava, ljudi pravomoćno osuđenih za teška kaznena djela ili onih koje bi sutra mogla sustići tužba za ratne zločine, 'te pojedinaca koje goni bezgranična ambicija i izjeda to što je nisu uspjeli zadovoljiti'.

Rekao je da kao privatna osoba ne bih odgovarao na te napade, ali da to mora učiniti kao predsjednik Republike.

'Ja sam, naime, ako je netko smetnuo s uma, predsjednik države u čijem je Ustavu upisan antifašizam. I ja to ne zaboravljam', naglasio je.

Ponovio je da neće dopustiti napade na antifašizam i antifašiste. 'Oni su se borili za slobodu. Ni za što drugo, nego za slobodu!', ustvrdio je i istaknuo da najodlučnije osuđuje i odbacuje pokušaje politiziranja žrtava na bilo kojoj strani.

'Ovo što se sa sada radi, to nije ništa drugo nego jeftini politički igrokaz u funkciji posljednjeg, rekao bih, očajničkog pokušaja povijesnih revizionista da promijene rezultate Drugog svjetskog rata. Ja im poručujem - ni ova zadnja 8. neprijateljska ofenziva neće proći!', kazao je Mesić uz buran pljesak oko dvije tisuće okupljenih.

Ustaški režim bio je zločinački u svojoj srži, zločin u ideji i ostvarenju te ideje, a režim uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, iako krut i autoritaran, nije bio zločinački, kazao je.

Osvrnuvši se na ulogu Josipa Broza Tita rekao je da on nije bio zločinac, iako ima 'ozbiljnih stvari' koje mu se mogu staviti na teret.

Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor je kao izaslanica premijera naglasila da Vlada najoštrije osuđuje zločine počinjene u Jasenovcu, 'za vrijeme ustaškog režima, režima zla'. 'Jednako tako osuđujemo svaki zločin, bez obzira na vrijeme i mjesto počinjenja', kazala je.

Izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora, potpredsjednica Sabora Željka Antunović upozorila je da su sva zla Jasenovca "počinili ljudi ljudima", te da je stoga ljudska zadaća "ne zaboraviti kako zlu treba malo nepažnje, ponekad neznanja ili neprepoznavanja njegovih pojavnih oblika da zaigra svoj krvavi ples".

Prisutne je pozdravila i predsjednica Savjeta Spomen područja Jasenovac Zorica Stipetić, članica Savjeta Vesna Čulinović Konstantinović i preživjela zatočenica logora u Staroj Gradišci Ankica Štefanac.

Svi su govornici naglasili da je današnja Hrvatska utemeljena na antifašizmu, a višekratno je naglašeno da se na zločine iz prošlosti mora upozoravati kako se oni više nikada ne bi ponovili.

Na kraju je održana molitva predstavnika glavnih vjerskih zajednica u Hrvatskoj, položeni su vijenci i zapaljene svijeće.

Jasenovac je bio najveći sabirni i radni logor u NDH, osnovan u drugoj polovici 1941. Prema posljednjim podacima, poimenično su evidentirane 75.923 žrtve logora.

Proboj 22. travnja 1945. preživjelo je 60-ak zatvorenika, dok je većina poginula pod paljbom mitraljeza. Preživjeli su se uključili u jednice Narodnooslobodilačke vojske (NOV).