Događaji

'Eko dani' - predavanje

Spasimo noć

Spasimo noć

Urbanizacija donosi pretjeranu elektrifikaciju, smatra prof. Korlević

Manifestacija 'Eko dani' u organizaciji Prirodoslovno - grafičke škole sinoć je skrenula pažnju na jedan od važnih ekoloških problema, a to je svjetlosno onečišćenje.

Voditelj zvjezdarnice Višnjan i svjetski poznati astronom Korado Korlević sinoć je u prepunoj Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice govorio o ovom obliku onečišćenja, zbog kojeg noću više ne vidimo zvijezde, a brojne životinjske vrste i ljudi imaju zdravstvene tegobe.

Izborna svjetla

Prof. Korlević primjećuje kako je dodatna ulična rasvjeta često omiljen način 'predizborne akcije'. Političari se natječu tko će postaviti više javne rasvjete u prigradskim i ruralnim sredinama, a to je najjeftinija kupnja glasova.

Urbanizacija donosi pretjeranu elektrifikaciju, smatra prof. Korlević. Zbog gubitka noći, ne samo da astronomi ne mogu istraživati nebo nego nastaju promjene i u biološkom svijetu.

Ptice koje lete noću i usmjeravaju se prema zvijezdama, svjetlost na zemlji zbunjuje pa često ne stižu do mjesta kamo migriraju već slete u područje u kojem ne mogu prezimiti i ugibaju. Dok neke vrste ptica masovno ugibaju u sudarima sa zgradama zbog intenzivne noćne rasvjete, dotle druge, poput galebova i gavrana, ona čini agresivnijim predatorima koji po cijelu noć oblijeću grad u potrazi za hranom.

Korlević navodi kako svjetlosno onečišćenje može lako oživiti scenarij nalik onom iz Hitchcockova filma 'Ptice'.

Istraživanje provedeno u Haifi pokazalo je korelaciju između broja žena umrlih od raka i količine poremećaja ciklusa dan-noć. Zbog svjetlosnog zagađenja ljudi gube osjećaj podjele dana i noći pa se izjednačavaju stanja budnosti i sna. Zato danju osjećaju umor, a noću nemir, tumači prof. Korlević, prema kojemu svjetlosno zagađenje, odnosno loše postavljena javna rasvjeta zbog koje svjetlo 'leti' u nebo, a ne u smjeru onoga što bi trebalo osvjetljavati, znači i gubitak energije.

Rješenje - ekorasvjeta

Noćna rasvjeta je neizbježna, samo je pitanje kakva nam rasvjeta treba. Odgovor je - ekorasvjeta, koja je jeftinija za 30 posto, a osvjetljava upravo ono što i treba - ulice ili trgove, a ne obzor.

U Hrvatskoj je svjetlosno onečišćenje osjetno poraslo u prošlom desetljeću. U tome prednjače gradovi Zagreb i Rijeka, te splitsko područje. Na dijelu autoceste kroz Liku reflektori izravno osvjetljavaju Velebit i privlače rijetke, endemske vrste leptira koji tako stradavaju na svjetlosti, upozorava Korlević.

Na Učki su, podsjeća, građani prosvjedovali zbog postavljanja radara na njen vrh. Ali, nakon toga montirani su reflektori koji osvjetljavaju stupove televizijskog tornja i tako spaljuju populaciju endemskih, zaštićenih leptira Učke.

Zagađenje svjetlošću i efekt nestanka noći velik je problem, ali u javnosti ga se zasad ne doživljava tako. Uostalom, prijedlog našeg zakona o zaštiti prirode uopće ne definira tu vrstu zagađenja.

Na putu prema EU Hrvatska će morati donijeti i zakon o svjetlosnom zagađenju. Odnedavno, HEP-ESCO i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u suradnji sa Svjetskom bankom nude općinama i gradovima analizu stanja i potrošnje javne rasvjete, kao i trenutačnu zamjenu svih neekoloških rasvjetnih tijela ekološkima.

Izlaganje poznatog astronoma bilo je veoma dinamično, prezentirano na originalan i pomalo satiričan način. Ono što su zasigurno svi prisutni shvatili je da je što prije potrebno poduzeti korake s ciljem da se što manje svjetlosti usmjerava k nebu, pogotovo nepotrebnog poput osvjetljavanja pojedinih građevina snažnim reflektorima.


Reci što misliš!