Jednogodišnja tajna antikorupcijska akcija doživjela je vrhunac sredinom lipnja 2007., kada je uhićeno šestero osumnjičenika, među kojima i trojica potpredsjednika Fonda Matanović, Robert Peša i Ivan Gotovac

Bivših potpredsjednik Fonda za privatizaciju Josip Matanović za primanje mita i zloporabu u nekoliko privatizacijskih slučajeva nepravomoćno je osuđen na 11 godina zatvora.

Jednogodišnja tajna antikorupcijska akcija doživjela je vrhunac sredinom lipnja 2007., kada je uhićeno šestero osumnjičenika, među kojima i trojica potpredsjednika Fonda Matanović, Robert Peša i Ivan Gotovac.

Akciju su poduprli svi - od državnih čelnika, nevladinih udruga i sindikata do oporbe, koja je zbog korupcijskog skandala tražila i ostavku Vlade, čiji ministri sjede u Upravnom odboru Fonda, no Hrvatski sabor odbio je prijedlog HNS-a i SDP-a o iskazivanju nepovjerenja Vladi.

Predsjednik Mesić rekao je tada kako očekuje da će se uhvatiti i 'dirigent orkestra' te ustvrdio kako je HFP centar korupcije od kojega se sve dalje grana te da je to 'hobotnica koja se cijela mora zaustaviti'. Premijer Ivo Sander najavio je, pak, istog dana kada su uhićeni prvi osumnjičenici ukinuće HFP-a i osnutak nove institucije koja će brinuti o državnoj imovini.

Dva dana nakon uhićenja pokrenuta je sudska istraga, a osumnjičenicima je određen pritvor u kojem su, osim trojice potpredsjednika Fonda, završili voditelj Službe prodaje nekretnina Fonda Igor Petlevski, odvjetnica iz Buja Asja Piplović, njezin suradnik Mladen Jandriček i zagrebački odvjetnik Juraj Parazajder, a za poduzetnikom iz BiH Svjetlanom Stanićem raspisana je tjeralica.

Uskoro je objavljeno da su u razotkrivanju korupcijske mreže u Fondu pomogla dvojica USKOK-ovih pouzdanika - Joško Kuzmanić i Mihail Mošnogorski, koji su se osumnjičenicima lažno predstavljali nudeći im mito za razne usluge.

Nezakonitosti otkrivene u akciji 'Maestro' dovele su i do toga da je glavni državni odvjetnik od Fonda zatražio podatke o sumnjivim privatizacijskim postupcima i svim privatizacijama u kojima sva imovina tvrtaka nije bila na popisu imovine u elaboratu o pretvorbi.

Usporedno sa sudskom istragom USKOK i policija nastavili su svoje izvide, što je rezultiralo s nekoliko proširenja istrage.

Najprije je početkom rujna 2007. Matanović dodatno osumnjičen da je od direktora Osječke pivovare Ivana Komaka 2004. tražio mito od tri milijuna njemačkih maraka (oko 10 milijuna kuna).

Mjesec dana poslije istraga je proširena i protiv Peše, Petlevskog i dvojice novih osumnjičenika - osječkog poduzetnika i izvanrednog profesora na Ekonomskom fakultetu Mane Medića te višeg savjetnika u Fondu Darka Mrkonjića. Bivše zaposlenike HFP-a osumnjičilo se da su zloporabom položaja i ovlasti Mediću omogućili bespravan i besplatan posjed nekretnina u Gradcu, u blizini Makarske, u vlasništvu države, čime je država navodno oštećena za više od milijun kuna.

U listopadu 2007. - zbog navodnih nezakonitosti oko prodaje zemljišta 'Facinka' u Poreču - istraga je proširena protiv Petlevskog, Piplović i Jandričeka, a sredinom prosinca Matanović i Parazajder osumnjičeni su da su zloporabili položaj i ovlasti te od predsjednika Uprave tvrtke 'Badel 1862' uzeli 257.000 kuna.

Krajem siječnja 2008. završena je sedmomjesečna istraga, a tri tjedna poslije USKOK podiže optužnicu protiv desetero osumnjičenika. Uskoro se postupak odvaja za Gotovca i Stanića, koji su na suđenju u tzv. slučaju 'Mali maestro' u veljači ove godine nepravomoćno oslobođeni optužbe za primanje i davanje mita te zloporabu oko privatizacije 'Dalmacijavina' i splitskog hotela 'Bellevue'.

Između podizanja optužnice i početka suđenja ostalim optuženicima u studenome 2008. vodila se i pravna bitka za njihovo puštanje iz pritvora. Prvi je iz pritvora u srpnju izašao Jandriček, kojega je na slobodu pustio Ustavni sud uz obrazloženje da pritvor nije kazna niti se u nju smije pretvoriti.

U rujnu iz zagrebačkog zatvora u Remetincu izlaze Asja Piplović i Parazajder, kojima pritvor ukida Vrhovni sud.

Zbog neprimjerenih uvjeta u pritvoru te nečovječnih i ponižavajućih postupaka u zatvoru u Remetincu, to jest kršenja ljudskih prava, u rujnu Peša tuži Hrvatsku Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, a u listopadu Vrhovni sud ukida pritvor i Gotovcu.

Na početak suđenja u slučaju 'Veliki maestro' od osmero optuženika petero se brani sa slobode, a trojica - Matanović, Peša i Petlevski dolaze iz pritvora. Kao i u istrazi, svi tvrde da nisu krivi i odbijaju USKOK-ove optužbe.

Tijekom suđenja prikazan je tajno snimljen videomaterijal te audiomaterijal u kojemu je glavnu ulogu uglavnom imao Matanović. Tako se na nekim snimkama vidi kako od USKOK-ova pouzdanika Kuzmanića uzima kuvertu s 50.000 eura i govori kako mu je to 'za kavicu'. Tužiteljstvo tvrdi da je Matanović preko Kuzmanića tražio više od milijun i pol eura, koje je trebao dobiti za pomoć navodnim ruskim investitorima pri izgradnji apartmana na zemljištu bivše Ciglane 'Nin'.

Usred suđenja, sredinom ožujku ove godine, Ustavni sud pušta iz pritvora i Pešu uz obrazloženje da mu se pritvor pretvorio u kaznu te da su uvjeti u zatvoru u Remetincu nehumani, zbog čega je Vladi dan rok od najdulje pet godina da popravi stanje u zatvoru. Nekoliko dana poslije sudsko vijeće na slobodu pušta i Petlevskog pa Matanović ostaje jedini iza rešetaka.

Nakon sedmomjesečnog suđenja, tijekom kojega su ispitani mnogobrojni svjedoci, među kojima i potpredsjednik Vlade i predsjednik Upravnog odbora HFP-a Damir Polančec, tužiteljstvo je zatražilo osuđujuće presude za sve optuženike, a obrana oslobađajuće tvrdeći kako je riječ o montiranom postupku temeljenom na nezakonito pribavljenim dokazima i pokrenutom zbog Europske unije.

U sjeni suđenja trojici potpredsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) u slučajevima 'mali i veliki maestro' na zagrebačkom Županijskom sudu vodila se istraga i protiv četvrtog potpredsjednika Velimira Kračuna koja je završena ovih dana, pa se uskoro i protiv njega očekuje USKOK-ova optužnica.

Sumnja se da je Kračun, od ožujka do lipnja 2007. tvrtki jednog poduzetnika omogućio pobjedu na natječaju javne nabave bez obzira na druge ponuđače i na taj mu način pribavio 'nepripadajuću materijalnu korist' od gotovo 300 tisuća kuna.

Posljednja optužnica proizašla iz antikorupcijske akcije 'maestro' tako bi, kako se neslužbeno doznaje, trebala biti podnesena nedugo nakon današnjeg izricanja nepravomoćne presude bivšim potpredsjednicima Fonda Matanoviću i Peši te ostalim suoptuženima u tzv. velikom maestru.