Iako ima status izbornog predmeta vjeronauk pohađa visoki postotak učenika, naglasio je Bozanić te iznio podatak da u zagrebačkoj nadbiskupiji u prosjeku 95 posto učenika osnovnih škola pohađa vjeronauk

Najnovije europsko istraživanje o vjeronauku u školi bila je tema sinoćnje tribine 'Zajednički vidici' u dvorani Vijenac koju je održao zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Kako je istaknuo zanimanje za vjeronauk kao školski predmet sve više je uočljivo u Hrvatskoj, a to je osobito živo u kontekstu promišljanja o promjenama našeg odgojno-obrazovnog sustava.

U proteklih petnaest godina od uvođenja vjeronauka u hrvatske javne škole, Bozanić je rekao kako se vjeronauk oblikovao i učvrstio svoje mjesto unutar školskog odgojno-obrazovnog sustava.

Iako ima status izbornog predmeta vjeronauk pohađa visoki postotak učenika, naglasio je Bozanić te iznio podatak da u zagrebačkoj nadbiskupiji u prosjeku 95 posto učenika osnovnih škola pohađa vjeronauk, a više od 80 posto učenika srednjih škola.

Predstavio je rezultate istraživanja o vjeronauku u europskim zemljama što ga je provela katolička crkva na poticaj talijanske Biskupske konferencije.

Po tom istraživanju u kojem je sudjelovalo 30-ak europskih biskupskih konferencija utvrđeno je kako se konfesionalni model vjeronauka ostvaruje u većini zemalja, u pet zemalja s pretežito protestantskom većinom postoji nekonfesionalno religijsko obrazovanje, a u četiri zemlje - Bugarskoj, Bjelorusiji, Sloveniji i Francuskoj osim pokrajina Alzas i Lorena ne postoji nikakav model školskoga religijskog obrazovanja.

Na temelju tog istraživanja, kardinal je rekao kako je stanje vjeronaučne nastave u Europi različito te ga je nemoguće sažeti i predstaviti na jednostavan i jedinstven način.

Vjeronauk oscilira između poučavanja u užem vjerskom smislu, ponegdje slično katehezi ili barem evangelizaciji, rekao je Bozanić, napominjući da je u vjeronauku snažno prisutno etičko obilježje te da ciljevi vjeronauka nisu toliko u razvoju religiozne svijesti učenika koliko u doprinosu religijskih tema i religiozne osjetljivosti za zajednički život i izgradnju društva u kojemu se svi međusobno trebaju poštivati, razvijati dijalog i suživot.

Dodao je kako u pojedinim zemljama vjeronaučna nastava služi boljem produbljivanju i doprinosu nacionalne kulture, a u nekim zemljama svrha je vjeronauka u promicanju formacije kršćanske kulture i katoličke interpretacije svijeta.

Kardinal je upozorio kako u traženju najprikladnijega konfesionalnog školskog modela vjeronauka treba voditi računa o metodi koja poštuje pluralnost, izbjegavati neprimjerene didaktičke aktivnosti kao što su sinkretizam koji vodi miješanju različitih religija. Treba isključiti, kako je dodao, deskriptivno i fenomenološko predstavljanje različitih vjerskih tradicija, njihovih simbola i poruka.

U zaključku je napomenuo kako u provođenju konfesionalnog modela vjeronauka u školi treba sve više voditi računa o sve većem multikulturalnom i multireligioznome europskom kontekstu.

Kada je riječ o Hrvatskoj, kardinal smatra kako je bespredmetno govoriti o nekonfesionalnom vjeronauku, jer je kršćanstvo duboko obilježilo našu povijest i život našega puka pa je u tom kontekstu katolička vjera integralni dio identiteta i izričaja hrvatskog naroda, izbor principa i etičkih normi.

Na upit dr. Slavena Letice hoće li Crkva organizirati on-line vjeronauk, za one koji ga (poput njegove supruge, kako je rekao) žele učiti, ali ne bi išli ni u školu ni u crkvu, kardinal Bozanić je rekao kako je to odličan prijedlog i da će ga ozbiljno uzeti u razmatranje.