Robinson je pohvalio Hrvatsku za suradnju s Haškim sudom. To je, u sklopu izlaganja pred domaćim i stranim stručnjacima iz desetak zemalja, potkrijepio slučajem "Ademi-Norac", koji je Haški sud prepustio Hrvatskoj.

Posljednji je dan dvodnevne konferencije Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju: utjecaj i nasljeđe, koja se održava u Dubrovniku. Cilj joj je stručno i objektivno sagledati utjecaj djelovanja Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, javlja HRT .

Uvodno izlaganje održao je Patrick Robinson, predsjednik Haškog suda.

Okupljenim hrvatskim i međunarodnim pravnim stručnjacima Robinson je govorio o različitim pravnim konceptima, individualnoj i zapovjednoj kaznenoj odgovornosti te genocidu. Istaknuo je kako je komunikacija iznimno važna u održanju mira i stabilnosti na cijelom području bivše Jugoslavije.

Robinson je pohvalio Hrvatsku za suradnju s Haškim sudom. To je, u sklopu izlaganja pred domaćim i stranim stručnjacima iz desetak zemalja, potkrijepio slučajem "Ademi-Norac", koji je Haški sud prepustio Hrvatskoj.

Na pitanje što će biti sa zaštićenim svjedocima nakon prestanka rada Suda, Robinson je odgovorio da su uloženi veliki napori u stvaranje mehanizama koji će djelovati nakon raspuštanja suda i baviti se tim pitanjem.

Ipak, Ujedinjenim narodima Robinson ne bi savjetovao organiziranje još jednog suda po uzoru na Haški. Smatra da je sporna funkcija tužitelja i da nije najbolje osnovati sud gdje je tužitelj integralni dio suda kojem je na čelu sudac. Između te dvije funkcije trebala bi se jamčiti ravnoteža, za razliku od prakse, gdje se uloga tužitelja doživljava u javnosti kao personifikacija suda, objasnio je.

Ocijenio je da je Međunarodni kazneni sud svakako pridoni miru, sigurnosti i pomirenju u regiji, što mu je i bila zadaća. Sličan zaključak iznijeli su i sudionici konferencije. Razgovaralo se i o tome što bi bilo dobro iz Haškog suda uključiti u nacionalne sudove i obratno.

Kritično o Haškom sudu

Robinsonu je domaćin, tijekom dva dana boravka u Hrvatskoj, bio ministar pravosuđa Ivan Šimonović. Jako je dobro kritički sagledati doprinos Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, sa svime onime što je pridonio, a isto tako ne bježati od toga da se utvrde i neke pogreške, što je nužno da bi se udario dobar, čvrst temelj za stalni Međunarodni kazneni sud, rekao je Šimonović odgovarajući na pitanja novinara.

Jučer su u Dubrovniku izaslanstva tužiteljstava za ratne zločine BiH i Srbije potpisala Sporazum o međusobnoj razmjeni dokaza o ratnim zločinima i utvrdili Platformu o osnovnim načelima međusobne suradnje, čija je svrha spriječiti nekažnjavanje zločina.

Robinson se u Zagrebu susreo s potpredsjednicom Vlade Jadrankom Kosor. Zaključili su da će Hrvatska i dalje odlučno surađivati s ICTY-jem. Kosor je naglasila da svi bjegunci, osobito Ratko Mladić i Goran Hadžić, moraju biti privedeni pravdi. Robinson je izrazio zadovoljstvo učinkovitošću hrvatskog pravosuđa i napretkom u reformama.

U radu konferencije sudjelovali su domaći i strani pravni stručnjaci, suci, odvjetnici, predstavnici organizacija civilnog društva za ljudska prava, sociolozi, povjesničari te novinari iz Hrvatske, BiH, Velike Britanije, Srbije, Crne Gore, Nizozemske, Makedonije, Kosova i Njemačke.

Konferenciju je zatvorila prorektorica za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu Ksenija Turković. Poručila je da je to što se o temi konferencije moglo razgovarati bez obzira na različita i izdvojena mišljenja jedan od njezinih najvećih rezultata.