Socijalnoj slici Hrvatske u sljedećoj godini na ruku ne ide ni procijena da bi svaki peti kredit kojeg ima oko 82 posto zaposlenih građana mogao postati nenaplativ

U 2010. godini u Hrvatskoj će porasti broj građana koji će za preživljavanje trebati socijalnu pomoć. Priznala je to i Vlada u svom Planu za socijalno uključivanje, ali bez ikakvih projekcija za koliko bi mogao porasti broj korisnika socijalne pomoći i tko su najugroženije skupine iz kojih će se 'regrutirat' ljudi koji će za najnužnije potrebe trebati pomoć države.

I bez da je na to upozorilo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi jasno je da krizu najteže izdržavati nezaposleni, čije se mogućnosti za rad na crno smanjuju, te radnici iz inustrija koje su već počele s brojnijim otpuštanjima - tekstilna, metalska, drvna, pa i građevinska, piše Novi list

Socijalnoj slici Hrvatske u sljedećoj godini na ruku ne ide ni procijena da bi svaki peti kredit kojeg ima oko 82 posto zaposlenih građana mogao postati nenaplativ. Vlada je u svom dokumentu tek »zavapila« kako će za održanje socilanog minimuma, ako broj korisnika pomoći poraste, trebati snažniju pomoć lokalne zajednice 2009.

No, u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi nisu izradili nikakve projekcije socijalnih posljedica krize u Hrvatskoj, iako su svjesni da će ih biti, kao ni modele po kojima bi im to lokalna zajednica trebala snažnije pomagati.

Po riječima državne tajnice za socijalnu skrb, Dorice Nikolić, u tom ministarstvu ne očekuju da bi ovogodišnji proračun za socijalu mogao osjetiti posljedice krize.

- Pratimo stanje u državi, no kriza se zasad se vidi na povećanom broju korisnika socijalne skrbi, štoviše, daleko smo ispod brojke od 120.000 korisnika iz 2006. godine. Smatramo da val socijalno ugroženih, u prvom redu onih koji dobiju otkaz, neće stići do nas prije sredine 2010. godine, kaže Nikolić. Prvi socijalni udar krize podnijet će, kaže, zavod za zapošljavanje.

Iako je ministarstvo obvezalo lokalnu samoupravu da preuzme dio tereta socijalnog udara koji se očekuje, u slučaju velikog rasta potreba za socijalnom pomoći, moguće je, kaže državna tajnica, ograničavanje broja novih korisnika ili smanjenje osnovice za socijalna davanja, koja je od ove godine veća za 20 posto.

I stručnjaci upozoravaju da dolazi vrlo teško vrijeme u socijalnom pogledu, te da država tome treba pristupiti krajnje ozbiljno.

Predstojnik Studijskog centra za socijalni rad pri zagrebačkom Pravnom fakultetu, prof. dr. Siniša Zrinščak, kaže kako se u ovom trenutku ne zna što će se događati i u kojem obimu.

- Tek polako otkrivamo razmjere krize. Osim što možemo predvidjeti da će biti loše, a posljedice krize će očito biti stravične, bitno je da se osim rasprave o ekonomskim aspektima krize fokus prenese i na socijalne aspekte krize, veli Zrinščak, koji smatra da bi Vlada trebala pored ekonomskog osnovati i socijalno vijeće koje bi razmatralo pitanja socijalne politike i socijalne skrbi u kriznim vremenima.

- U ovom času neophodno je vidjeti koje je mehanizme država predvidjela za ublažavanje socijalnih posljedica krize. Primjerice, postoji li dovoljno novca za naknade u slučaju povećanja broja nezaposlenih. Za takvu analizu dosad nisam čuo, upozorava Zrinščak.

Vlada osim toga mora s lokalnim vlastima dogovoriti model pomoći građanima koji ne mogu pokriti troškove stanovanja i grijanja, jer će takvih slučajeva, kaže, biti sve više.

Gradovi, županije i centri za socijalnu skrb morali bi prvi evidentirati porast broja socijalno ugroženih, jer takve pokazatelje sada ima samo Caritas, i na temelju toga osmisliti mjere socijalne pomoći, veli naš sugovornik, koji smatra da je veliki minus u situaciji krize što je sustav socijalne skrbi centraliziran i nema koordinacije s lokalnom zajednicom.

U Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi podržavaju ideju o osnivanju socijalnog vijeća jer je, kaže Nikolić, koordinacija među resorima u pitanjima vezanim uz socijalnu skrb u ovom času prijeko potrebna.

Predsjednik udruge gradova Vojko Obersnel ističe kako Ministarstvo socijalne skrbi nijednom riječju nije kontaktiralo lokalnu zajednicu po pitanju usklađivanja djelovanja ako dođe do snažnije socijalne krize, pa da se svi koji trebaju pružati pomoć pripreme za takvo nešto.

Obersnel napominje da država ništa nije učinila kako bi promijenila zakone kojim se propisuje stroga namjena nekih prihoda, primjerice komunalnih doprinosa, kako bi se taj novac barem privremeno trošio i na preče stvari, od onih koje strogo određuje zakon. Komunalni doprinosi i različite naknade u Rijeci čine i do 20 posto gradskog proračuna, ali taj novac ne može se trošiti na pomoć građanima.

Na razini cijele Hrvatske prošle je godine ubrano gotovo 3,8 milijardi kuna komunalnih doprinosa i drugih nakanda propisanih posebnim zakonima, i to bez nakanda za šume, ali gradovi i županije, ako se žele držati zakona taj novca ne smiju koristiti za pomoć svojim najugroženijim stanovnicima.