Čelnici Unije nedavno su objavili da je nužna hitna edukacija građana o štednji vode, od svakodnevnog pranja posuđa i tuširanja do korištenja velikih rashladnih uređaja

Najteža posljedica klimatskih promjena bit će suša i nedostatak vode i zadaća je svih nas da se ujedinimo u rješavanju tog problema, tvrde to već godinama u povjerenstvu za okoliš Europske komisije. Bruxelles je odlučan u namjeri da pritisne zemlje članice Europske unije da racionalnije koriste vodu, kako u industriji tako i u svakodnevnom životu, makar se moralo ići s radikalnim podizanjem cijena vode. Pieter de Pous iz Europskog ureda za okoliš ističe da je Europi potreban potpuno novi menadžment za vodu, piše Vjesnik

Čelnici Unije nedavno su objavili da je nužna hitna edukacija građana o štednji vode, od svakodnevnog pranja posuđa i tuširanja do korištenja velikih rashladnih uređaja. Naglašavaju kako se mora stvoriti javno mnijenje u kojem će građani biti svjesni opasnosti što im prijete kao što je slučaj s korištenjem energije.

Prema najnovijim istraživanjima, od nedostatka vode nije ugrožen samo jug Europe, nego se problem brzo širi i na sjeverni dio, ponajviše kao posljedica globalnog zatopljenja, povećanja populacije i jačanja ekonomije. Predviđa se da će do 2070. godine suša biti više pravilo nego iznimka u većini zemalja Europske unije. S tim jedino ne bi trebali imati problema Irska, Velika Britanija, skandinavske zemlje i sjeverni dio Njemačke. U posljednjih 30 godina novčana šteta uzrokovana sušom dosegnula je 100 milijardi eura, a na godišnjoj razini prosječni iznos štete se učetverostručio.

U Hrvatskoj stanje pak nije zabrinjavajuće pa tako u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo napominju da se vodom iz javne opskrbe služi oko 80 posto građana, a predviđa se da će ih u 2015. biti 94 posto, što bi našu zemlju približilo prosjeku Europske unije. Hrvatska se po bogatstvu i dostupnosti vodnih izvora po stanovniku nalazi na petom mjestu u Europi, a na 42. u svijetu. Jedna je od rijetkih zemalja u svijetu koja ima znatne rezerve neonečišćene pitke vode.

No, situacija je u svijetu bitno drukčija. Više od 1,2 milijarde ljudi ili petina čovječanstva ne može stalno koristiti zdravstveno ispravnu vodu. U svijetu zbog zdravstveno neispravne vode na godinu umre 15 milijuna ljudi, poglavito djece. Procjenjuje se da oko 2,5 milijardi ljudi nema osnovnih uvjeta za higijenske potrebe.

Istraživanje Eurobarometra otkrilo je da čak 40 posto Europljana nije dovoljno upoznato s problemima vodnih resursa. Najbolje informiranima pokazali su se stanovnici Cipra, Finske i Austrije, a najmanje su to Litvanci, Estonci i Latvijci.

Budući da je zaštita vodnih resursa temelj zaštite okoliša u Europi, a zalihe pitke vode postaju strateškim proizvodom na globalnom tržištu, potreba za sustavnim pristupom u upravljanju tim resursima kojima prijete brojna onečišćenja rezultirala je uvođenjem nove europske Okvirne direktive o vodama. Upravo radi ispitivanja svijesti građana Europske unije o provedbi te direktive, ali i o problemima i opasnostima koje prijete vodenim površinama na Starom kontinentu, nedavno je provedeno istraživanje Eurobarometra u kojemu je sudjelovalo više od 25.500 ispitanika iz 27 zemalja Unije. Većina ih je izrazila zabrinutost za kvalitetu vode.

Gotovo dvije trećine Europljana smatra da su kvaliteta vode i zalihe pitke vode u njihovoj zemlji ozbiljan problem, s tim da su najviše zabrinuti stanovnici Rumunjske, Cipra, Portugala i Grčke gdje odlagališta otpada u velikim gradovima prijete vodama. Kakvoćom vode pak najmanje su zabrinuti Nizozemci i Finci.

Zanimljivo je i nedavno istraživanje međuvladinog odbora Ujedinjenih naroda za klimatske promjene koji je upozorio da bi u 21. stoljeću temperature zraka mogle porasti između 1,1 i 6,4 Celzijeva stupnja, a razina mora od 18 do 59 centimetara.

Model simulacija klimatskih promjena za ovo stoljeće pokazuje porast oborina na visokim zemljopisnim širinama i u tropskim područjima i ujedno smanjenje kiša u suptropskim krajevima. Zagrijavanje u zapadnom planinskom području Sjedinjenih Američkih Država pridonijet će, kako se predviđa, smanjenju snježnih oborina i povećanju zimskih poplava, te smanjenju količina vode ljeti. Pojačat će se i borba, pa čak i prijetnja izbijanja ratova za izvore vode. Takvo stanje negativno će se odraziti na proizvodnju žitarica u SAD-u.

U južnoj Europi klimatske će promjene, kako se procjenjuje, izazvati porast temperatura i suše, smanjiti zalihe vode i hidroenergetski potencijal, te pogoditi ljetni turizam i usjeve. U Latinskoj Americi padat će produktivnost nekih važnih usjeva, a nestanak ledenjaka u Andama smanjit će pričuve vode za ljudsku potrošnju.

U Africi će do 2020. problem nestašica vode, izazvan klimatskim promjenama, pogoditi između 75 i 250 milijuna stanovnika. U nekim zemljama prinosi kultura koje ovise o kišnom režimu mogli bi se prepoloviti. U Aziji će se do 2050. smanjiti zalihe svježe vode u središnjem, južnom i jugoistočnom dijelu, napose u velikim riječnim koritima.