Na koje se osobe i tvrtke odnose ti računi u Državnom odvjetništvu zasad ne žele otkriti jer su provjere zatražene i radi nekih istraga koje su bile u tijeku i koje bi se tek mogle otvoriti

Hrvatska je putem međunarodne pravne pomoći od Švicarske i Austrije dobila podatke o tajnim računima, potvrđeno je iz Državnog odvjetništva.

No, na koje se osobe i tvrtke odnose ti računi u Državnom odvjetništvu zasad ne žele otkriti jer su provjere zatražene i radi nekih istraga koje su bile u tijeku i koje bi se tek mogle otvoriti

Kako je svojedobno objavio i Globus, istrage o tajnim računima na koje se slijevao novac za kupnju oružja traju još od 2000 godine i još nisu dovršene.

U istrazi protiv bivšeg predsjednika Uprave HŽ-a Davorina Kobaka i Biserke Robić, bivše direktorice Agencije za integralni transport HŽ-a, značajan dio financijske istrage o izvlačenju novca iz HŽ-a ostvaren je u suradnji s austrijskim vlastima.

Naime, novac iz HŽ-a prebacivan je na račune u Švicarskoj i Austriji te na račune off shore tvrtki. Podaci koji su pristigli iz Austrije i BiH otkrili da su Kobak, Robić, njezin suradnik Andrija Sarić i srpski državljanin Vladimir Vasiljević na te račune prebacili tri milijuna eura.

Pranje novca

 

* Otkriće: Der Spiegel objavljuje da DVD krije podatke o pranju novca ruske mafije i organiziranog kriminala s Balkana preko lihtenštajnskih banki i fondova

 

* Popis: DORH tražio od njemačkog tužiteljstva podatke o svim Hrvatima koji imaju off shore tvrtke u Lihtenštajnu, pa i u vezi slučajeva Brodosplit, Zagorec, Gucić i Kutle.

 

* Zemlje sa tajnim računima: Austrija,Izrael, Malta, Mađarska, Rumunjska, Kanada, Njemačka, Lihtenštajn, SAD

Slučaj Zagorec

Iako se ustanovilo da je Biserka Robić u Austriji podigla više od milijun i pol eura, a DORH-u su dostavljene i potvrde iz banaka na kojima su bili potpisi B. Robić i njezinih suradnika o podizanju novca. Slučaj istrage kriminala u HŽ-u pokazao je da su strane banke spremne unatoč propisima o bankarskoj tajni surađivati s hrvatskim tužiteljima u financijskim istragama. Neke zemlje poput Austrije još su sredinom 90-ih educirale hrvatske policajce i financijske stručnjake o istraživanju pranja novca.

Istraga o tajnim računima na kojima je prikupljan novac za obranu Hrvatske počela je još 2000. godine kad su stvorene pretpostavke da se pokrene sveobuhvatna akcija o otkrivanju tajnih računa. No, istraga o tajnim računima aktualizirana je i krajem 2006. godine kad je predsjednik Stipe Mesić u 'slučaju Zagorec' zatražio da mjerodavne državne institucije ustanove na čijim je računima završio novac prikupljan za obranu Hrvatske.

Mladen Bajić, glavni državni odvjetnik, zatražio je od njemačkog tužiteljstva krajem veljače prošle godine provjeru je li na popisu klijenata lihtenštajnske LGT banke netko od hrvatskih državljana ili tvrtki.

Lihtenštajnske nepoznanice

Bajić je tražio i provjeru poslovanja tvrtki generala Vladimira Zagorca. No, njegov odvjetnik Zvonimir Hodak potvrdio je da i austrijsko tužiteljstvo oslobodilo Zagorca sumnji da je prao novac. U istrazi o tijeku novca koji je na tajnim računima u Austriji prikupljan radi kupovine oružja ustanovljeno je da je ta zemlja bila samo prvi krug tijeka novca.

Naime, iseljenički novac, kao i novac od prodaje društvenih stanova prikupljan radi kupovine oružja početkom devedesetih koji se slijevao na račune u austrijskim bankama potom je transferiran na račune banaka ili tvrtki u Lihtenštajnu. Tko je podizao novac s računa u Lihtenštajnu ostala je nepoznanica.