Među smrtnim slučajevima 12 posto ih otpada na djecu do 9 godina, a 10 posto na mlade od 10 do 19 godina

Prema istraživanju više od polovine preminulih od posljedica gripe H1N1 bi preminuli i od "sezonske" gripe jer su im organizmi imali oslabljen imunitet. Većina preminulih od pandemijske gripe H1N1 imalo je između 20 i 49 godina, prema analizi potvrđenih smrti u svijetu do polovine srpnja koju objavljuje časopis Eurosurveillance. U polovini smrtnih slučajeva svih dobi, nijedna skrivena bolest nije signalizirana.

Trudnoću i poteškoće s metabolizmom poput dijabetesa i pretilosti navode kao "posebno važne rizične čimbenike" Philippe Barboza i njegovi kolege s Francuskog instituta za sanitarni nadzor. Najmanje 49 posto fatalnih slučajeva pokazivalo je još neku patologiju, često bolesti koje izazivaju smrt i u slučaju sezonske gripe, tvrde istraživači koji su detaljno analizirali 574 od 684 smrti potvrđenih do 16. srpnja, to jest u deset tjedana nakon prve međunarodne uzbune zbog novog virusa H1N1.

Među smrtnim slučajevima 12 posto ih otpada na djecu do 9 godina, a 10 posto na mlade od 10 do 19 godina. Više od četvrtine (27 posto) preminule djece nije bolovalo od još neke bolesti, kao i 22 posto mladih od 20 do 29 godina. Stariji od 60 godina predstavljali su globalno 12 posto smrtnih slučajeva, ali do 28 posto u Australiji i 36 posto u Kanadi. U toj dobnoj skupini, 60 posto smrti odnosilo se na osobe koje su bolovale od srčane ili dišne bolesti.

Općenito tijekom te prve faze pandemije, stopa smrtnosti (broj mrtvih u odnosu na broj slučajeva) iznosila je oko 0,6 posto s velikim variranjem ovisno o zemlji i metodama bilježenja oboljelih.