Iako je trošak rada u Sloveniji viši nego u Hrvatskoj, slovenski je radnik zbog više produktivnosti oko 40 posto 'jeftiniji' od hrvatskog

Nacionalno vijeće za konkurentnost i Ured Svjetske banke u Hrvatskoj predstavili su Izvješće o konvergenciji Hrvatske s EU: Ostvarivanje i održavanje viših stopa gospodarskog rasta. Riječ je o dokumentu kojim se predlaže ubrzavanje gospodarskih i socijalnih reformi, ubrzanje integracije Hrvatske u svjetsko gospodarstvo te povećanje produktivnosti radne snage, piše HTV .

Hrvatska bi se trebala usredotočiti na reforme vezane uz povećanje doprinosa rastu radne snage, povećanje produktivnosti, produbljivanje trgovinske integracije te promicanje inovacija, stoji u Izvješću koje je predstavila glavna ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Mađarević-Šujster.

Preispitati poticaje za prijevremeno umirovljenje

Hrvatska bi razinu od 60 posto dohotka po stanovniku u SAD-u, gdje je taj dohodak najviši, dosegnula tek za 50 godina, dok su zemlje EU na toj razini bile 2000. No, povećanjem stope rasta za jedan od 1,5 postotni bod, to bi se razdoblje svelo na desetak godina, kazala je Šujster.

Iz WB tako za povećanje stope zaposlenosti, koja u Hrvatskoj iznosi 57,8 posto, a Lisabonska agenda poziva na povećanje tog udjela na oko 70 posto, predlažu preispitivanje sadašnjih poticaja za prijevremeno umirovljenje. Potrebno je potaći mlade, mlađe umirovljenike ili branitelje, da se vrate na tržište rada.

Reaktivirati branitelje i mlade umirovljenike

Uz to su vezane i promjene u obrazovanju, koje bi trebalo pratiti potrebe tržišta rada te poticati cjeloživotno obrazovanje, kao i u hrvatskoj politici zapošljavanja, koju u WB ocjenjuju jednom od najrigidnijih u Europi.

U Izvješću se navode i mjere za jačanje konkurentnosti, poput ponovnog pokretanja privatizacije, boljeg upravljanja državnim poduzećima te mjere za višu produktivnost rada. Kao primjer navode da iako je trošak rada u Sloveniji viši nego u Hrvatskoj, slovenski je radnik zbog više produktivnosti oko 40 posto 'jeftiniji' od hrvatskog.

Dodatni potencijal za rast vide i u većoj trgovinskoj integraciji, uz iskorištavanje punog izvoznog potencijala, rezanje administrativnih i ostalih troškova izvoznicima te jačanje promicanja izravnih stranih ulaganja, a ukazuju i na nužnost poticanja istraživanja i razvoja, posebice inovacija.

Izvješće donosi i procjenu posljedica provedbe nekih od tih mjera - rast izvoza za 4,3 posto do 2025. BDP bi povećao za 0,8 posto, a 25 posto niži administrativni trošak u tom bi razdoblju povećao BDP za 2,4 posto. Najveći doprinos, ocjenjuju u WB, imalo bi povećanje zaposlenosti - dosezanjem udjela od 70 posto razina BDP-a bi do 2025. porasla za čak 15,7 posto.