O eventualnim sankcijama bit će odlučeno nakon što se prouči izvješće Glavnog stožera o incidentu

Četvorica pripadnika hrvatske Vojne policije, koji su prije desetak dana u Afganistanu odbili zapovijed nadređenih za odlaskom na zadaću u Pol-e-Khomri, povučeni su iz misije i vraćeni u Hrvatsku. O eventualnim sankcijama bit će odlučeno nakon što se prouči izvješće Glavnog stožera o incidentu.

'Činjenica je da su oni odbili zapovijed, no nije se, po onome što sad znamo, radilo o hiru, već o određenim problemima s opremom i prijevozom', potvrdili su u MORH-u za Novi list.

Sve više informacija upućuje da je problem bio upravo u nedostatku adekvatne borbene opreme, navodno zaštitnih prsluka i dijela osobnog naoružanja. Ići nenaoružan na zadatak u Afganistanu u kojem bjesni rat s Talibanima, ravno je samoubojstvu.

Brojni propusti Glavnog stožera

Najnoviji incident svjedoči o nezadovoljstvu logističkim propustima u hrvatskom kontingentu tamošnje mirovne misije, koji bi, kako stvari stoje, mogli dodatno ugroziti položaj načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH, generala zbora Josipa Lucića, koji je posljednjih dana već uzdrman najavama o njegovoj smjeni.
Predsjednik Sindikata djelatnika u vojsci i državnim službama Rade Delić, za Novi list je istaknuo kako su od strane naših mirovnjaka već dolazile informacije o logističkim problemima na terenu.

'To je kao da vas novinare urednik pošalje na tiskovnu konferenciju bez olovke, papira i diktafona', bio je slikovit Delić, dodajući kako su sudionici mirovnih misija mahom prekaljeni borci, s iskustvom Domovinskog rata, koji se 'sigurno nisu bojali izvršenja zapovijedi niti su se tako ponašali iz kaprica'. No očito su odbili izlaganje opasnosti da praktički goloruki postanu 'topovsko meso'.

Delić je istaknuo ističe kako je stanje s opremanjem Oružanih snaga RH jednom riječju - katastrofalno. Sindikat na to, tvrdi, odavno upozorava.

'Kod ugovaranja nabava za OS RH jednostavno ništa ne štima - od same opreme, do sklapanja ugovora o uslugama i održavanju. Posljedica toga je da, recimo, u vojarnama katkad nema niti toaletnog papira, a uvjeti rada su 'ajme joj'', kazuje Delić, navodeći da se kod ugovaranja javnih nabava ne dopušta ljudima od struke da izaberu najbolju ponudu.

Kod nabava se, po njegovim riječima, ne gleda na kvalitetu već isključivo na cijenu, a ne rade se ni prave provjere, primjerice, novih odora ili radnih odijela.

Krizni porez ogorčio i vojnike u misiji u Afganistanu

Prepričava apsurdnu situaciju kako se ljudi, recimo, žale da nemaju košulja, a u evidenciji ih na papiru ima. No problem je u tome što na skladištu ima pet tisuća košulja broj 37, a ne u veličinama u kojima bi trebalo. 'Nešto se naruči, a trebaju proći mjeseci da se to iz jednog skladišta preveze u drugo i da na kraju dođe korisniku', upozorava Delić na spori i centralizirani sustav nabave.

Sve to, kako navodi, itekako utječe na radni i borbeni moral pa situacije poput ove iz Afganistana ne moraju previše čuditi.

Golemo nezadovoljstvo među hrvatskim vojnicima u Afganistanu izazivaju i njihove plaće. Neformalnim putem od nekih tamošnjih vojnika Glas Slavonije doznaje da su njima od svih pripadnika HV-a, otkako je uveden krizni porez, najviše smanjene plaće - od 500 do 800 kuna, ovisno o visini plaćâ.

Također, doznaje se da razlog nezadovoljstva među vojnicima u Afganistanu nije u tome što im je obračunan krizni porez na plaće, nego i na dnevnice, koje dobivaju mimo redovitih plaća, a iznose oko stotinu eura. Nezadovoljni vojnici uvjereni su da im dnevnice nisu smjele biti zahvaćene kriznim porezom.

Ovogodišnji trošak mirovne misije Oružanih snaga RH u sklopu mirovne misije ISAF u Afganistanu iznosi oko 250 milijuna kuna. U misiji je tristotinjak vojnika, a njihove plaće u neto iznosu, ovisno o činu (od vojnika do brigadira) kreću se u rasponu od nešto više od 4.000 kuna do nešto manje od 9.000 kuna. Uz redovitu plaću njima se isplaćuje i dnevnica, odnosno terenski dodatak u iznosu od stotinjak eura.