Hrvatska bi, prema tom dokumentu, do 2019. godine - razminiranjem i redukcijom - trebala smanjiti vlastiti minski sumnjivi prostor za 756,5 četvornih kilometara, a najveći projekti planirani su za razdoblje između 2012. i 2015. godine

Ako u idućih deset godina želi riješiti problem zaostalih mina, a to znači do 2019. u cijelosti ukloniti minsku opasnost, Hrvatskoj će iz proračuna, donacija i drugih izvora za taj posao biti potrebno oko četiri milijarde kuna. Štoviše, za dostizanje tog cilja u jednom će razdoblju radovi na razminiranju morati biti toliko opsežni da će za njihovu realizaciju trebati doslovce dvostruko više pirotehničara nego što ih u Hrvatskoj taj posao radi danas.

Predviđaju to autori novog Nacionalnog programa protuminskog djelovanja, opsežnog dokumenta koji je nedavno dobio potvrdu zastupnika Hrvatskog sabora.

Uglavnom, Hrvatska bi, prema tom dokumentu, do 2019. godine - razminiranjem i redukcijom - trebala smanjiti vlastiti minski sumnjivi prostor za 756,5 četvornih kilometara, a najveći projekti planirani su za razdoblje između 2012. i 2015. godine kad će cijena radova premašiti dvije milijarde kuna, piše Vjesnik

»Da bi se ostvarili ti ciljevi, potrebno je angažirati dodatni broj pirotehničara jer sadašnji kapaciteti ne mogu realizirati planirani opseg posla«, upozorava se u novom programu protuminskog djelovanja za sljedeće desetogodišnje razdoblje. Za 2013. i 2014. godinu planiran je najveći angažman hrvatskih pirotehničara dosad. Hrvatska će samo u te dvije godine trebati još barem 500 ljudi na poslovima razminiranja, uz one koji danas rade u domaćim tvrtkama. Sada je na tim poslovima zaposleno 586 hrvatskih pirotehničara, uz 57 strojeva te 48 pasa tragača. Prema procjenama autora, sadašnji broj strojeva i pasa bit će dovoljan za realizaciju pojačane dinamike, no angažman pirotehničara trebao bi u jednom trenutku biti veći od 1100 osoba.

Očišćeno 310 četvornih kilometara
1991. - 1998. - razminirano oko 40 četvornih kilometara
1998. - 2009. - opasnost od mina uklonjena sa 270 četvornih kilometaraRazminiranjem će se do 2019. ukloniti opasnost s prostora predviđenih za gospodarski razvoj zemlje (poljoprivredne površine, šume za eksploataciju...) te s područja koja su izvor neposrednog sigurnosnog problema za stanovništvo. Procjene govore da se samo u tom dijelu radi o 384,3 četvorna kilometra, dok će dodatna redukcija (analize sumnjivog prostora) omogućiti smanjenje za još 372,2, a opći izvid za 198 četvornih kilometara sumnjivih površina.

Već ove i iduće godine od mina će se očistiti područja uz naseljene kuće, što je ujedno najskuplji dio radova. U razdoblju do 2014. godine najveće aktivnosti će se odvijati na prostorima predviđenim za poljoprivrednu proizvodnju i stočarstvo. Na njima je moguća intenzivnija primjena strojeva za razminiranje pa bi i troškovi trebali biti nešto niži.

Očekuje se da će do 2011. u cijelosti biti uklonjena minska opasnost s područja namijenjenih obnovi i povratku raseljenih, a već dogodine bi isti zaključak trebao vrijediti za opasnost uz neke infrastrukturne objekte. Godina 2014. je rok za razminiranje poljoprivrednih površina, a najviše vremena bit će potrebno za čišćenje šuma, protupožarnih putova te minskih polja koja se nalaze tamo.

Isto vrijedi i za prostore koji su od važnosti za protupožarnu zaštitu te za dijelove nacionalnih parkova i parkova prirode koji će se razminirati do 2019.

Autori novog dokumenta procjenjuju da u Hrvatskoj još ima više od 100.000 različitih minsko-eksplozivnih naprava koje je srpski agresor posijao tijekom napada na Hrvatsku u Domovinskom ratu. Njih više od 50 posto nalazi se u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Još preciznije, prema informacijskom sustavu HCR-a, evidentirane su 34.073 protuoklopne mine i 69.346 protupješačkih. Najviše ih je u Osječko-baranjskoj (30.008), Vukovarsko- srijemskoj (21.444), Ličko senjskoj (16.103) te Sisačko-moslavačkoj županiji (9400).

Najviše žrtava odnijela je PROM-1
U minskim incidentima stradalo je dosad 1888 osoba, među kojima 492 smrtno, a njih 1103 zadobilo je teške tjelesne ozljede. Pokazuju to podaci za razdoblje od 1991. do kraja 2008., prema kojima je najviše stradalih bilo 1995. godine (337 osoba) Edukacija o opasnostima od mina pridonijela je smanjenju brojka stradalih nakon 1998. godine. Od tada do danas od mina je stradalo 289 ljudi u 211 incidenata. Najveći broj žrtava odnijela je iznimno opasna odskočna protupješačka mina PROM-1, a mnogi su stradali i od drugih protupješačkih mina i mina iznenađenja. Kako bi se smanjio broj žrtava, u Hrvatskoj se provode brojni tečajevi i programi edukacije o opasnostima mina. Različitim sadržajima te vrste od 1998. do danas je obuhvaćeno više od 100.000 ljudi. To je sasigurno i jedan od glavnih razloga zbog kojih se broj stradalih konstantno smanjuje. Svi programi provode se u suradnji s HCR-om kao koordinatorom svih aktivnosti protuminskog djelovanja koji daje i potporu nevladinim organizacijama.

Čak 14.986 oznaka
Na opasnost od mina trenutno upozorava čak 14.986 različitih oznaka.Uz pirotehničare 57 strojeva
Danas se u Hrvatskoj 26 tvrtki i jedna nevladina organizacija bave razminiranjem. Imaju 586 pirotehničara i 57 strojeva za razminiranje, a u detekciju i otkrivanje mina uključeno je i 48 posebno obučenih pasa. Hrvatski sustav razminiranja razvija se već deset godina. Počelo je 1996. - kad je donesen prvi Zakon o razminiranju.
1997. - Hrvatska je potpisala Konvenciju o zabrani uporabe, proizvodnje, uvoza, izvoza i skladištenja pješaških mina. Ottawska konvencija ratificirana je u Hrvatskom saboru 24. travnja 2008.
1998. - osnovan je Hrvatski centar za razminiranje (HCR)

Opasno 954,5 četvornih kilometara
Minski sumnjive površine danas su na području 111 gradova i općina, odnosno 12 hrvatskih županija. U njima živi više od 900.000 hrvatskih građana, ili 20,7 posto stanovništva. Među minski sumnjivim prostorima najviše je šuma, a slijede poljoprivredne površine, okućnice i infrastrukturni objekti.