Iako se najviše govori o porastu globalne temperature, postoji i druga 'verzija' predviđanja klimatske budućnosti

Kakve nas klimatske promjene očekuju u budućnosti? Koji su uzroci globalnog zatopljenja? Čeka li nas novo ledeno doba?

O ovoj aktualnoj tematici govorio je zadarski meteorolog Duško Kraljev, na predavanju organiziranog u Gradskoj knjižnici Zadar, u sklopu programa 'Astro-Zadar' koji se odvija tijekom Mjeseca hrvatske knjige, posvećenog astronomiji.

Danas se mnogo ulaže u istraživanja o klimi budućnosti, a više zaista nema dvojbe postoji li globalno zatopljenje. O crnim prognozama svakodnevno nas obavještavaju mediji, pa je globalno zatopljenje danas postao aktualan pojam.

Njegovi uzroci su prirodna aktivnost Sunca, promjena nagiba Zemljine osi, te brojni geološki procesi. U posljednjih 20 godina porast globalne temperature iznosi 0.6 °C, što dokazuje trend zatopljenja.

'Globalno zatopljenje nije neka nova pojava', kazao je Kraljev. Ono je započelo još u prapovijesti, a antički čovjek imao je značajan utjecaj na atmosferu, tvrde neki klimatolozi. Promjene u posljednjih pedeset godina su osjetne: raste razina mora, pada količina oborina. Svemu tome značajno pridonose staklenički plinovi, odnosno njihova emisija, izazvana ljudskom aktivnošću, osobito nakon industrijske revolucije.

Zagađenju atmosfere pridonosi i porast stanovništva, a treba uzeti u obzir da se naš život odvija u troposferi - ograničenom prostoru 8-16 km.

Kraljev je istaknuo kako se sastav Zemlje u posljednjih 50 godina promijenio, a prema nekim predviđanjima, do 2100. godine temperatura bi se mogla povisiti za oko 3°C,. Razina mora povećala bi se za 60 cm.

Ono što je svakako važno uzeti u obzir jest korelacija između globalnog zatopljenja i količine CO2 u atmosferi. Od 1870. bilježimo pojačanu upotrebu fosilnih goriva, a negativan utjecaj čine i odlaganje otpada, sječa šuma, industrijski procesi, poljoprivredna proizvodnja, stočarstvo, kao izvori stakleničkih plinova.

Jedan podatak govori da je 2007. bila najtoplija godina u Hrvatskoj u posljednjih 146 godina.

Iako se najviše govori o porastu globalne temperature, postoji i druga 'verzija' predviđanja klimatske budućnosti. Sve je više prirodnih katastrofa, sve su veće štete, a bilježimo i porast naoblake, pa su neki znanstvenici uvjereni da nas očekuje novo ledeno doba.

Kao rješenje, Kraljev je istaknuo izradu točnijih klimatskih modela, te buđenje svijesti u ljudima. Danas se intenzivno radi na tehnologiji kojom je moguće usporiti štetne promjene, a jedan od bitnih elemenata je korištenje obnovljivih izvora energije.

Mnogi smatraju da je Sunce glavni 'krivac' za promjene, kazao je Kraljev. Predstavio je podatke s meteorološke postaje na Puntamici: od 1961. do 1990. godine srednja temperatura u Zadru bila je 14, 7°C, a od 1971. do 2000. godine porasla je za 0,2 stupnja. Od 1991. do 2008. godine temperatura je viša za gotovo 1 stupanj.

'Možemo se pohvaliti najugodnijom klimom na Jadranu', zaključio je Kraljev.