Jadransko je more samo u posljednjih 100 godina poraslo za otprilike 15-ak centimetara.

Ubrzano topljenje ledenjaka na Zemljinim polovima i s tim povezano podizanje razine mora neće zaobići ni Hrvatsku, upozoravaju domaći klimatolozi i oceanografi.

Ivica Vilibić sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo upozorava da Jadransko more, baš kao i ostala mora u svijetu, raste, a taj će se trend nastaviti i u narednim desetljećima. Proces podizanja morske razine već je vidljiv u Sredozemlju, a Jadransko je more samo u posljednjih 100 godina poraslo za otprilike 15-ak centimetara.

Iako je porast razine mora jednim dijelom prirodan proces, potaknut prilagođavanjem Zemljinog eko sustava i vertikalnim pomicanjem kontinentalnih ploča, u posljednjim je dekadama, tvrde stručnjaci, čovjek značajno ubrzao taj trend. Iako Sredozemno i Jadransko more rastu manjom brzinom od ostalih mora u svijetu, klimatolozi upozoravaju da se samo u posljednjih pet ili šest godina ledenjaci otapaju neočekivano brzo, prenosi Deutsche Welle.

"U zadnjih 15-ak godina Sredozemno more ubrzalo je svoj porast, ali efekt otapanja ledenjaka još uvijek nije značajnije vidljiv u Jadranu. Porast mora dakle još uvijek nije dramatičan, ali je pitanje što će biti u budućnosti." najavljuje Vilibić i dodaje da se, ako se ledenjaci nastave otapati ovakvom brzinom, mogu očekivati veći problemi u svjetskim oceanima, pa tako i u Jadranu.

Ugrožena Dioklecijanova palača i jezgra Dubrovnika

To drugim riječima znači da bismo se u Jadranu u narednim desetljećima, ukoliko se proces otapanja nastavi, mogli suočiti s problemima plavljenja obalnih područja i prodiranja mora u objekte uz samu obalu. Zbog toga bi mogle biti ugrožene i neke povijesne građevine poput Dioklecijanove palače u Splitu ili niži dijelovi stare gradske jezgre Dubrovnika.

Posljedice globalnog zatopljenja mogli bi osjetiti i stanovnici u dolini Neretve. More u pojedinim najnižim slojevima delte već sada prodire gotovo do Metkovića. Ukoliko dođe do značajnijeg porasta morske površine, slana voda ući će u sadašnja plodna područja oko ušća Neretve i ona više neće biti pogodna za obradu i za uzgoj poljoprivrednih kultura, upozorava Vilibić.