Manjak od 10 tisuća učenika godišnje teško se može kompenzirati demografskim bumom koji posljednjih godina, dijelom kao rezultat populacijske politike, broj novorođene djece na godišnjoj razini povećava za nešto manje od dvije tisuće

Podaci posljednjeg izvješća Državnog zavoda za statistiku dokazuju kako su školski sindikati bili u pravu kad su upozoravali na problem radnih mjesta u obrazovanju. Broj razrednih odjeljenja nije se bitno mijenjao, ali se broj učenika smanjio se za 1,7 posto zbog čega je ugroženo tisuću učiteljskih i nastavničkih radnih mjesta po generaciji, otkriva Novi list.

Na početku tekuće školske godine, u prvi razred osnovne škole upisalo se ohrabrujućih 1.200 prvašića više nego godinu ranije, ali se ukupni broj učenika u hrvatskim školama unatoč tome neminovno smanjuje. Osmi razred prošle je godine završilo 49.122 učenika, što je za oko 10.000 više nego što ih se ove jeseni upisalo u prvi razred, a takva se situacija ponavlja iz godine u godinu.

Manjak od 10 tisuća učenika godišnje teško se može kompenzirati demografskim bumom koji posljednjih godina, dijelom kao rezultat populacijske politike, broj novorođene djece na godišnjoj razini povećava za nešto manje od dvije tisuće.

U 2008. godini, prema državnoj statistici, rođeno je ukupno 43.929 djece, odnosno 1.843 ili 4,4 posto više beba nego prethodne godine. Toliko će djece više u 2015. godini sjesti u školske klupe, no ni izdaleka dovoljno da bi popunilo prazninu koja nastaje odlaskom, odnosno odrastanjem starijih školskih generacija.

Ove je školske godine u prvi razred osnovne škole upisano čak 90 školskih razreda manje nego lani, izračunali su u Hrvatskom školskom sindikatu 'Preporod', gdje se pribojavaju da bi se stotine i stotine učitelja i nastavnika mogli pokazati nepotrebnima.

'Manjak učenika rezultira viškom učitelja, i mi ćemo se prije ili kasnije susresti s tehnološkim viškovima u školama, osim ako prosvjetna vlast ne iskoristi ovakvu situaciju u korist podizanja kvalitete školstva' - komentira za Novi list Željko Stipić, predsjednik 'Preporoda'.

Djeca koja se sada rađaju, ući će u školski sustav kao sedmogodišnjaci, 2015. odnosno 2016. godine. Njihov broj međutim, nije dovoljno usporediti s brojem prvašića u proteklih pet godina, već stvar treba gledati dugoročno, upozorava Stipić.

'Te brojke treba uspoređivati sa stanjem s kojim smo krenuli, kad je prvi razred osnovne škole upisivalo u prosjeku 52.000 djece. Onda je broj novorođenih pao na 40.000. Taj broj danas možda i raste, ali je i dalje bitno manji od onog iz devedesetih godina' - veli Stipić, koji je uvjeren da aktualni demografski bum neće rezultirati suprotnim trendovima u školskim klupama.

Pad broja učenika iz godine u godinu, boje se sindikalci, neminovno će multiplicirati probleme u školama. Smanjenje broja razrednih odjela prvo se reflektira u razrednoj nastavi, gdje će se pojaviti višak učitelja, a onda će se manjak osjetiti i na predmetnoj nastavi, odnosno višim razredima osnovne škole, i provući kroz srednjoškolski sustav, jer ta djeca moraju izaći kao završeni srednjoškolci.

Iako je već ove godine u školama bilo 90 razrednih odjela manje, vlasti nisu pokazale razumijevanje za negativan trend u školama, već su - tvrde u sindikatu - bile krajnje rigorozne u odobravanju broja razrednih odjela po školama.

Manji broj djece, naime, mogao bi značiti povišenje pedagoškog standarda u smislu manjeg broja učenika po razrednom odjelu, pa bi se u razredima s prosjekom od 18 do 20-tero djece moglo daleko kvalitetnije raditi.

'Iako su ravnatelji vapili da im ne ukidaju razrede, i da škole unatoč manjem broju đaka zadrže postojeći broj razrednih odjela, prosvjetne vlasti bile su neumoljive. Nikad se dosad nisu tako rigorozno postavljale. Objašnjenje je svagdje bilo, štednja' - kaže Stipić.

Problem viška nastavnika ove godine riješen je u suradnji s uredima državne uprave, čime je spašeno na desetine radnih mjesta. No, isti će se problem pojaviti i naredne jeseni, a na ledu se neće naći samo nastavnici već i nenastavno osoblje, upozoravaju sindikalci.

Najgore je u svemu što se vlast pod izlikom štednje oglušuje o pedagoške standarde, i nepovoljnu situaciju ne koristi za podizanje kvalitete nastave i primjenu državnog pedagoškog standarda.