Z spremnicima brodova, nakon iskrcaja benzena ili nekih drugih kemikalija, ostane određena količina sirovine koju prevoze, a koja se zatim ispušta u more ubrzo nakon isplovljavanja iz luke

Visoko kancerogeni aromatski ugljikovodik benzen ispušta se s brodova za prijevoz kemikalija u Jadransko more, obično nakon što ga se iskrca u talijanskim lukama.

Priču su za Glas Istre potvrdili neki hrvatski pomorci koji su plovili ili još uvijek plove na takvim brodovima. Takvu vrstu zagađivanja mora od njih zahtijevaju vlasnici brodova budući da je odlaganje takvog otpada skupo, a i rijetke su luke koje ga mogu primiti.

Također, u spremnicima brodova, nakon iskrcaja benzena ili nekih drugih kemikalija, ostane određena količina sirovine koju prevoze, a koja se zatim ispušta u more ubrzo nakon isplovljavanja iz luke. Radio se o oko 400 litara tekućine. Problem je, međutim, što se ispuštanje, primjerice, benzena - koji se koristi kao otapalo u industriji, ali i za proizvodnju lijekova, lakova, boja - vrlo teško može otkriti jer je riječ o bezbojnoj tekućini koja vrlo lako isparava.

Ispušta se duplo veća količina benzena od dopuštene

Prema međunarodnoj konvenciji MARPOL, koju je usvojila i Hrvatska, brodovima je doista dopušteno ispuštanje nekih kemikalija, no to ne smiju činiti unutar 12 nautičkih milja od obale, odnosno u teritorijalnom moru, brod pritom mora biti u vožnji, mora imati uređaje kojima se kontrolira količina i brzina ispuštanja, dok brzina ispuštanja ne smije biti veća od 30 litara na jednu nautičku milju.

No, prema informaciji lista koju im je otkrio jedan pomorac, u slučaju benzena ta je granica maksimalno 200 litara. Dakle, s brodova s, prema tvrdnjama pomoraca, ispušta najmanje duplo veća količina od dopuštene. Također, kemikalije se ispuštaju puno bliže obali no što je propisano.

U Ministarstvu mora tvrde da nemaju saznanja o ispuštanju opasnih kemikalija s brodova u Jadran. Navode i da u vodama pod jurisdikcijom Hrvatske nije dopušteno s brodova bilo koje zastave ispuštati onečišćujuće kemikalije ili druge opasne i štetne tvari, kao da zaboravljaju da se ZERP ne primjenjuje na članice EU-a, pa Hrvatska obalna straža, i da hoće, ne može kontrolirati brodove iz EU-a koji tuda plove. Ministarstvo tvrdi i da se takve tvari prema zakonu odlažu u lukama koje imaju uređaje za prihvat takvih tvari.

No, hrvatski pomorci tvrde da na Jadranu nema luka koje bi prihvatile, primjerice, ostatke benzena u tankovima, pa ovaj zakonski propis ništa ne znači.

Stručnjaci: Benzen je posebno opasan za morski okoliš

Stručnjaci ističu kako je benzen je jedan od spojeva koji se nalazi na listi prioritetnih tvari koje se smatraju posebno opasnim za morski okoliš i u zemljama EU-a je propisan redoviti mjesečni monitoring voda na njihove koncentracije. Ispuštanja takvih tvari bilo bi vidljivo u ranim razvojnim fazama jaja i ličinki, a utjecaj na ranije stadije očitovao bi se u raznim deformacijama. Veliki problem je i taloženje teških metala na dnu mora. Ribe čeprkajući po sedimentu sigurno unose teške metale u organizam te da time postaju potencijalno opasne za konzumaciju.