Negativan prirodni prirast se nastavlja, a do 2025. godine Hrvatska bi mogla imati manje od 4 milijuna stanovnika

Prošle je godine, prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj sklopljeno više od 26.000 brakova, što je najveći broj od 1990. godine naovamo, a rodilo se 45.807 djece, što je čak dvije tisuće djece više nego godinu dana ranije, javlja jutarnji.hr

Unatoč tome, prirodni nam je prirast još negativan, jer je i 2009. godine umrlo 8058 osoba više nego što ih se rodilo.

"To su prvi, nepročišćeni podaci i kad se oni obrade, kad se, primjerice, izostave djeca koju su u Hrvatskoj rodile državljanke drugih zemalja, poput BiH, pretpostavljam da će brojka biti oko 45.000 novorođene djece. To je nastavak blagog trenda rasta broja novorođene djece, no nedovoljan da bismo preokrenuli dugogodišnju ‘negativnu bilancu' - kaže demograf dr. Anđelko Akrap sa zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta.

Hrvatska bilježi negativni prirodni prirast, odnosno veći broj umrlih od rođenih, od 1991. godine, a od 1997. godine krenuo je i konstantan pad broja rođene djece. Vrhunac je dostignut 2003. godine, kad se u Hrvatskoj prvi put u posljednjih 100 godina, otkad vodimo podatke, rodilo manje od 40.000 djece. Te je godine zabilježen i najnegativniji prirast - umrlo je gotovo 13.000 ljudi više nego što ih se rodilo.
Više i umrlih

Ako konačni podaci DZS-a, koji će biti objavljeni tek u lipnju, pokažu da se 2009. godine rodilo oko 45.000 djece, značio bi to povratak na razinu iz 1999., kad smo zadnji put prešli broj od 45.000 živorođenih. Tijekom 2008. godine rođeno je 43.753 djece.

Prvi rezultati za 2009. godinu bilježe i nešto veći broj umrlih, gotovo 54.000 osoba. To je najveća brojka od 1991. godine, iako ne odskače dramatično od prijašnjih godina - 2008. godine umrla je 52.151 osoba. Brojka od 26.120 sklopljenih brakova tijekom 2009. godine pak značajno odskače od prethodnih godina. To je gotovo 3000 ili 15-ak posto više novih brakova nego godinu dana ranije.
Manje od četiri milijuna

Nakon što je u Hrvatskoj 1990. godine 27.924 parova reklo sudbonosno "da", broj novosklopljenih brakova nikada više nije bio veći od 24.500, koliko ih je sklopljeno 1997. i 1998. godine.

No, lani se istovremeno razvelo 5038 parova , što je također najveći broj razvoda od 1990. godine. Prema tom omjeru, u Hrvatskoj se tako i dalje raspadne svaki peti brak.

Podaci također pokazuju da nam ukupno stanovništvo, nakon što se obračuna i migracijski saldo, opada - prema procjeni DZS-a, sredinom prošle godine Hrvatska je imala 4,429.200 stanovnika ili desetak tisuća manje nego tijekom popisa 2001. godine.

Ujedno se iz godine u godinu dramatično mijenja i dobna struktura stanovništva - opada broj mladih, a povećava se broj starog stanovništva.

Tijekom 2009. godine tako su mlađi od 19 godina činili tek 21,15 posto ukupnog stanovništva, a oni stariji od 60 godina čak 22,75 posto.

Projekcije budućnosti još su gore. Prema projekcijama demografa s Ekonomskog fakulteta, u varijanti srednjeg fertiliteta i migracijama, 2025. godine bit će nas manje od četiri milijuna, odnosno 3,918.436.