Najvećem broju maturanata prvi izbor je FER, a studij ekonomije je tek 10 na listi, i to u Rijeci

Na ekonomske studije u Hrvatskoj i ove će se godine upisati oko od 8000 studenata, a na studije prava njih oko 3300. Većina tih studenata neće platiti školarinu jer je Vlada odlučila da svi redovni studenti upisani na neku od državnih visokoškolskih institucija ne participiraju u troškovima studija, barem ne na prvoj godini studija, donosi jutarnji.hr .

Bivši ministar znanosti i obrazovanja Dragan Primorac još je 2006. tražio od visokoškolskih ustanova da upisne kvote usklade s potrebama tržišta rada i upisnom praksom u drugim europskim zemljama. Pritom se upiralo prstom upravo u prevelike kvote na studijima ekonomije, prava, politologije i još nekih društvenih fakulteta koji obrazuju za suficitarna zanimanja. No, bitnih pomaka nije bilo. Dapače, u zadnjih 10 godina otvorene su brojne privatne škole čija se ponuda odnosi na područje ekonomije, prava i PR-a, pa su se ukupne kvote na tim studijima samo povećavale. Zbog svega se stekao dojam kako mlade u Hrvatskoj privlače isključivo društveno-humanistički studiji.

Poljuljano povjerenje

Liste želja generacije maturanata 2009./2010. ukazuju na nove trendove. Svaki se maturant mogao prijaviti na 10 studija, a po broju prijava najviše studenata ( njih 4353) konkurira za upis na studij građevinarstva na zagrebačkom Građevinskom fakultetu. Drugi je studij politologije, treći prava, četvrti studij novinarstva, a peti elektrotehnike i računarstva na zagrebačkom FER-u. Studij ekonomije po broju je prijavljenih tek 10. I to ne onaj zagrebački, nego studij poslovne ekonomije u Rijeci. Slijedi Ekonomski fakultet u Splitu, a tek onda u Zagrebu. Afera Indeks, ljetna škola i smjena dekana Tipurića, poljuljali su povjerenje u taj fakultet.

U isto je vrijeme najveći broj maturanata kao prvi izbor odabralo studije na FER-u. U Hrvatskoj se u posljednje vrijeme puno govori o tome kako je upravo ICT sektor ključan za izlazak iz krize i privlačenje stranih investicija. No, svih ovih godina Hrvatska nije stvorila uvjete za obrazovanje dovoljnog broja kadra iako ICT stručnjaci imaju sigurno mjesto na tržištu rada.

- Često čujemo da nam fali ICT stručnjaka. No fali nam i kadar kojeg FER ne proizvodi niti bi trebao - administratori mreža, programeri, sistemski inženjeri... Ljudi sa znanjem koje se stiče na FER-u ne treba 700 godišnje - kaže student FER-a Igor Canadi.

- Trebalo bi ostalima omogućiti školovanje za tražena ICT zanimanja, gdje će se podučavati praktična znanja i proučavati nove tehnologije popularne na tržištu rada. A FER bi trebao proizvoditi visoke inženjere koji će biti osposobljeni za rješavanje inženjerskih problema i razvoj novih tehnologija, vođe gospodarstva i modernog društva - kaže Igor Canadi.

Dekan FER-a prof. dr. Vedran Mornar je naglasio kako Hrvatska na tisuću stanovnika ima jednog informatičara, Slovenija ih ima tri, a EU pet. Svi fakulteti godišnje proizvedu između 600 i 700 diplomiranih inženjera elektrotehnike, računarstva i informatike, od čega polovicu FER.