Javna tribina održana je u Bavčevića dvoru, u organizaciji udruge 'Eko-Zadar', a u sklopu Sajma zdrave hrane i tradicijskih proizvoda 'Dani sunca' koji se održava na Obali kralja Petra Krešimira IV (Riva) do 7. kolovoza.

Svaki šesti čovjek na svijetu je gladan. Zemlje skupine G8 prije nekoliko godina su odlučile za rješavanje problema gladi dati 20 milijardi dolara, ali onda je došla kriza, pa su dali 3 milijarde. Istodobno, države su za samo godinu dana našle 7.000 milijardi dolara za sanaciju krize, to jest sanaciju neodgovornog poslovanja nekoliko multinacionalnih tvrtki.

Usporedbe radi, vojni proračun SAD-a iznosi 1.160 milijardi, a subvencije za poljoprivredu 362 milijarde dolara.

Korupcija nije samo hrvatski problem kako nam to žele predstaviti. 10% svjetskog BDp-a odlazi na korupciju. 11.500 milijardi dolara nalazi se na offshore računima bogatih pojedinaca. I to nikome ne smeta, a ambijenti koji su stvorili okvir za liberalizaciju tržišta koja je generirala krizu; Svjetska trgovinska organizacija, Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka sad bi trebali biti liječnici te iste krize, upozorio je Zoran Skala, viši savjetnik za razvojne i međunarodne projekte u Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije na jučer održanoj javnoj tribini pod nazivom 'Izići iz krize: Osobni odgovor na globalni izazov'.

'Gospodarska kriza o kojoj mi slušamo samo je simptom kraja rasta. Dvadeseto stoljeće ne može se ponoviti. Dvadeseto stoljeće je poremećaj u povijesti čovječanstva koje dovelo do enormne upotrebe resursa.

Potrošnja fosilnih goriva porasla je 50 puta i ta energija je omogućila razvoj, ali uz visoku cijenu; pola svjetskih šuma je uništeno, pola bioraznolikosti. To se čak ni teorijski ne može ponoviti. Povećanje potrošnje, koje je izvuklo svijet iz krize 30-tih godina prošlog stoljeća, danas nije rješenje. Do kraja gospodarskog rasta mora doći jer jeftine nafte više neće biti. Cijena nafte od 1 dolar za barel kakva je bila nakon II svjetskog rata nešto je što se više neće ponoviti, a zbog klimatskih promjena i ne smije.

Curenje platforme u Meksičkom zaljevi imat će za posljedicu rast cijene nafte. Ono što slijedi je kriza prehrane, jer je industrijska proizvodnja hrane vezana uz naftu. Industrijska poljoprivreda ulazi u krizu iz koje se ne može oporaviti. Cijene nafte i žitarica prvi su put povezane. Antropogena erozija tla rezultat je pretjeran upotrebe pesticida. Istodobno globalne potrebe za hranom rastu. Slijedi glad u prvoj polovici ovog stoljeća, a Hrvatska uvozi pola energije i, po podacima Energetskog instituta, 2/3 hrane. Ako nemate suverenitet u hrani, postavlja se pitanje kakav uopće imate?', također je kazao Skala dodajući kako nam 'ukoliko ne shvatimo da je naša lokalna poljoprivreda naš nacionalni prioritet slijedi grubo buđenje'.

'Izlazak iz krize i dugoročni opstanak moguć je samo ako usvojimo održivi stil življenja. Rješenje krize neće doći kao rezultat onoga što čine hrvatska i druge vlade. Od ekonomskih timova rješenja nećemo dobiti, jer oni svi ipak očekuju da će se kriza riješiti novim rastom.

Koji je plan B? Njega ne možemo očekivati od nadnacionalnih institucija kakve su Europska unija ili Svjetska banka. Preostaje uhvatiti se stvari na lokalnoj razini.

Imamo mnogo ljudi bez posla, a nemamo ni vlastitu energiju, ni hranu, ni socijalnu sigurnost. Možemo li s onim što imamo, riješiti ono što nemamo? Odgovor je - da. U bilo kakvoj krizi, ako imate krov nad glavom, ako niste gladni, ako imate vodu i energetski minimum, i dobro organiziranu lokalnu zajednicu, a sve to možemo imate, nitko u toj zajednici neće biti egzistencijalno ugrožen. To se dobiva izgradnjom samodostatnosti.

Malo se piše o tome što 'lokalci' širom svijeta na tome rade, a postoji čitava paleta inicijativa izgradnje otpornih zajednica. Postoje i lokalne valute. To je ono što, kad zakažu globalni sustavi, omogućuje da se vrši razmjena. Svaka nevladina institucija trebala bi razmisliti kao to pokrenuti, možda će nam trebati uskoro. Plan B znači pripremiti se za višednevne nestanke struje, pojavu masovne nezaposlenosti, ekstremne vremenske nepogode i nestašicu hrane.

Zadar je lijepo lociran i u uvjetima krize ima izrazite prednosti u odnosu na druga hrvatska područja. Zadar ima jako ruralno područje i vi ne morate biti gladni, zaključio je Skala.

Javna tribina održana je u Bavčevića dvoru, u organizaciji udruge 'Eko-Zadar', a u sklopu Sajma zdrave hrane i tradicijskih proizvoda 'Dani sunca' koji se održava na Obali kralja Petra Krešimira IV (Riva) do 7. kolovoza.

'Sajmovima 'Dani sunca' želimo pokazati koliko je značajno kupovati lokalne proizvode i upozoriti na to da nije jednako kupovati lokalno proizvedenu ekološku hranu, ili onu proizvedenu na drugom kraju svijeta, jer kad uzmemo u obzori koliko je goriva potrošeno za njezin transport, ne može se više reći da je ona u pumom smislu riječi - ekološka, kazala je predsjednica 'Eko-Zadra' Atana Grbić, napominjući kako je udruga ostvarila suradnju s začetnicom biodinamičke poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, autoricom Mjesečevog sjetvenog kalendara, Bernardom Orehovec koja je održala vikend-radionicu u Zemuniku Donjem.

'Od nje smo otkupili sjeme i podijelili 1.200 sadnica pomidora i paprika članovima udruge, suradnicima, poslovnim parterima i drugim zainteresiranima, i oni danas ne moraju kupovati pomidore i paprike, već ih imaju iz svog vrta ili balkona, a što je još važnije izrasli su iz ekološkog sjemena', istaknula je Grbić.

Dejana Vorkapić Mišković, predsjednica Udruge za poboljšanje kvalitete života 'Terra' - Zadar ukratko je predstavila rad udruge s naglaskom na inicijativu 'Tranzicijski grad Zadar' koja je inspirirana svjetskim pokretom 'Transition towns'.

Udruga 'Terra' je pokrenula 'Transition town kino', te se posredstvom dokumentarnih video materijala zainteresirani građani mogu educirati o praktičnim mogućnostima povećanja razine održivog opstanka u gardovima. Kino projekcije održavaju se svakog četvrtka u 21 sat na adresi Rivanjski prilaz 8 u Zadru.

Udruga također organizira edukacijske programe o permakulturi kroz radionice, predavanja i školu permakulturnog dizajna, a prva je a rasporedu 20. i 21. rujna. Aktivnost udruge 'Terra' u ovom je trenutku, kako je u prezentacijama 'Tranzicijski Zadar' i 'Tranzicijski Zadar - urbana permakultura' kazala njezina predsjednica, usmjeren k poticanju građana Zadra na permakulturni uzgoj u raspoloživom prostoru, bio to vrt, balkon ili prozorska gredica.ž

'Odlučili smo ne upirati prstom u sustav, nego tu energiju uložiti u traženje rješenja, vidjeti što kao pojedinci i kao grupa možemo učiniti da bismo stvorili sustav koji će raditi za nas, i mi za njega u jednakoj meri, sustav u kojeg su podjednako uključeni čovjek, ali i biljni i životinjski svijet', istaknula je Vorkapić Mišković.