Srboljub Panić, zamjenik direktora Republičke direkcije to objašnjava različitim pristupima dviju država. Prema njegovim riječima, Srbija nije ništa mijenjala oko statusa imovine, dok je Hrvatska svu imovinu srpskih tvrtki prenijela u Hrvatski fond za privatizaciju preko kojeg ju je kasnije prodavala

Nakom što se u Srbiji nedavno izvještavalo o povratu Inine imovine u vrijednosti od 207 milijuna eura, srpske tvrtke su se počele zanimati za povrat svoje imovine u Hrvatskoj. Vrijednost imovine se neslužbeno procjenjuje na 2 milijarde eura.

Među tvrtkama koje prednjače po imovini nalaze se Geneks, NIS, Ineks, Jat Airways, Simpo, Željeznice Srbije i Carnex. U Jatu tvrde da je njegovom imovinom, vrijednom 70 milijuna eura, osnovana zračna kompanija Croatia Airlinesa. Popis imovine dostavile su i Željeznice Srbije, a prije više godina to je uradio Geneks. Potraživanja NIS-a procjenjuju se na više od 400 milijuna eura, u što ulazi i udjel u gradnji naftovoda Janaf. Carnex, čiji je vlasnik britanski investicijski fond Ashmore, najavljuje da će sudskim putem tražiti povrat skladišta i trgovina u Rijeci, Splitu i Zagrebu.

Jat Airways je već podnio tužbu protiv Hrvatske i Croatije Airlinesa, ali nikakav odgovor još uvijek nisu dobili. U Croatiji Airlinesu kažu da nisu dobili nikakvu službenu tužbu od Jata te da zbog toga ništa ne mogu komentirati, izvještava Poslovni dnevnik.

U Republičkoj direkciji za imovinu smatraju kako se pitanje sudbine imovine državnih poduzeća s Hrvatskom može riješiti međudržavnim sporazumom, dok društvene tvrtke upućuju da povrat imovine traže putem suda. Naime, Srbija još nema pravni mehanizam kojim bi zaštitila svoja poduzeća, a u Direkciji kažu da je to zato što srpska imovina u Hrvatskoj službeno ne postoji.

Srboljub Panić, zamjenik direktora Republičke direkcije to objašnjava različitim pristupima dviju država. Prema njegovim riječima, Srbija nije ništa mijenjala oko statusa imovine, dok je Hrvatska svu imovinu srpskih tvrtki prenijela u Hrvatski fond za privatizaciju preko kojeg ju je kasnije prodavala.

Istaknuo je da je u tijeku postupak prijave imovine tvrtki i u ostalim bivšim republikama SFRJ-a koji bi trebao biti završen do rujna. Kada je Agencija za privatizaciju prije dvije godine odlučila prodati imovinu poduzeća iz bivših republika koja se nalazi u Srbiji uslijedili su diplomatski protesti Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, pa je taj postupak obustavljen. Na prodaju tako čeka više od stotinu tvrtki čiji su vlasnici zapravo izvan Srbije.