Događaji

Prostorni plan

Koliko je bespravno sagrađenih objekata u Zadru?

Koliko je bespravno sagrađenih objekata u Zadru?

Jedan od temeljnih ciljeva korigiranog Prostornog plana jest pronalaženje okvira za legalizaciju bespravnih objekata, ali je problem u tome što nitko u Zadru ne zna koliko ih je

Krajem ovoga ili početkom idućega mjeseca održat će se prethodna rasprava u postupku donošenja izmjena i dopuna Prostornog plana Zadra, koji bi se do kraja godine trebao naći na Gradskom vijeću, piše 'Slobodna Dalmacija '.

Jedan od temeljnih ciljeva korigiranog Prostornog plana jest pronalaženje okvira za legalizaciju bespravnih objekata, ali je problem u tome što nitko u Zadru ne zna koliko ih je! Gradski upravni odjeli za graditeljstvo i građevinske dozvole kazali su kako ne raspolažu tim podacima i novinare uputili na Zavod za prostorno planiranje i inspekcije.

'Nemamo mi tu evidenciju. Gradovi i općine trebaju imati popise nelegalnih objekata i pobrinuti se za omogućavanje legalizacije, jer je postojanje tih objekata sada i 'zakonski priznato', pa je otvoren put legalizaciji', kaže Nives Kozulić, ravnateljica Zavoda, prisjećajući se da je negdje čula brojku od devet tisuća bespravnih objekata. Po njezinoj procjeni, kada gradovi i općine shvate o kolikom je novcu riječ, proces legalizacije će biti vrlo brzo otvoren.

Nezavisni gradski vijećnik i vlasnik projektnog poduzeća Željko Predovan kazao je nedavno da u legalizaciji bespravno izgrađenih objekata na području grada Zadra 'leži' najmanje pola milijarde kuna.

'Znam da se svojedobno govorilo o devet-deset tisuća kuća bez građevinske dozvole. To treba pomnožiti s pet tisuća eura, koliko je najmanje potrebno za plaćanje komunalnog doprinosa, i dobijete iznos od 50 milijuna eura', pojašnjava nezavisni gradski vijećnik Željko Predovan. Po njegovu mišljenju, Grad će teško od nekog umirovljenika i vlasnika bespravno podignute kuće izvući toliki novac odjednom.

Zato Predovan predlaže da se omogući 'legalizacija na rate', neka vrsta desetogodišnjih kredita s hipotekarnim ugovorima između Grada i vlasnika.

'Mislim da bi veliki broj ljudi to prihvatio. Trebalo bi odrediti rokove, pa da onaj tko ne pristane poslije gubi povoljnosti u plaćanju i legalizaciji svog objekta', kaže Predovan.

Pročelnik za graditeljstvo Matko Segarić, međutim, smatra da nije u prvom planu novac i punjenje gradskog proračuna, nego mogućnost da građani legalizacijom konačno ostvare tržišnu vrijednost vlastitih objekata. Okvir Granice grada ostaju iste Na pripremi izmjena i dopuna Prostornog plana radi tim sastavljen od pročelnika Matka Segarića i Marije Pavlović, ravnateljice Zavoda za prostorno planiranje Nives Kozulić, te arhitekata Igora Pedišića i Željka Predovana.

Na radnim se sastancima razmatrala mogućnost da se, radi olakšanja legalizacije, u nekim dijelovima grada smanji potrebna udaljenost objekta od granice parcele, te se unaprijed odrede zone grada u kojima će biti dopuštena gradnja i do osam katova u visinu, ali i da se odredi budući 'obiteljski kvart' za gradnju obiteljskih kuća. Očekuje se da će biti definirana i namjena prostora sjeverno od Zadarske obilaznice i na potezu od Žmirića prema deponiju. Razgovaralo se i o granicama grada, ali je prevladalo mišljenje da Zadar može ostati u postojećim granicama.

SD/ezd


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.