Prema podacima Eurostata, zaposleni u obrazovanju u Hrvatskoj čine 5,7 posto ukupne radne snage (2,5 posto muške i 9,8 posto ženske), što je ispod europskog prosjeka gdje je taj udio sedam posto

Hrvatska je tijekom 2009. godine smanjila stopu zaposlenosti sa 57,8 na 56,6 posto, čime se svrstala među tri zemlje s najmanjom zaposlenošću u Europi.

 

U usporedbi sa Danskom ili Nizozemskom, u kojima od 100 stanovnika u dobi od 15 do 64 godine radi njih 77, u Hrvatskoj u istoj dobnoj skupini radi tek 56 osoba. Još je gora situacija na Malti i u Mađarskoj, u kojima radi tek 55 od 100 radno sposobnih osoba, prenosi Večernji list. U lošijoj su poziciji muškarci, čiji se udio u ukupnoj zaposlenosti smanjio gotovo 2,6 postotnih bodova, dok je udio zaposlenih žena čak blago povećan.

Među europskim se zemljama najveće pogoršanje dogodilo u baltičkim zemljama, te u Irskoj i Španjolskoj, gdje je stopa zaposlenosti pala za 4,5 do 7,7 postotnih bodova, dok su u isto vrijeme Njemačka i Poljska uspjele zadržati dostignutu stopu zaposlenosti i u kriznoj 2009. godini, a Luksemburg ju je čak i povećao.

Žene su i u Europi bolje prošle od muške radne snage, a analitičar Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Darko Oračić tvrdi da su muškarci gubili poslove zbog smanjenja građevinske aktivnosti i pada industrije. Oračić kaže kako se Hrvatska suočava s pojavom tzv. obeshrabrenih radnika, ljudi koji ne traže posao jer ne vjeruju da ga mogu pronaći, ili pak čekaju da se vrate na prijašnji posao.

U Hrvatskoj se zaposlenost u prerađivačkoj industriji smanjila 9,5 posto, što je dva postotna boda više nego u cijeloj Europskoj uniji. Smanjenje zaposlenosti u prerađivačkoj industriji veće od 10 posto zabilježile su i Danska, Švedska, Velika Britanija i Slovačka, a u Hrvatskoj je umjereno smanjena i proizvodnja i zaposlenost u građevinarstvu.

Prema podacima Eurostata, zaposleni u obrazovanju u Hrvatskoj čine 5,7 posto ukupne radne snage (2,5 posto muške i 9,8 posto ženske), što je ispod europskog prosjeka gdje je taj udio sedam posto. Slično je i s udjelom zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj skrbi od 5,6 posto u Hrvatskoj prema 9,6 posto u EU 27. U Njemačkoj, na primjer, 11 posto svih zaposlenih radi u zdravstvu i socijali, u Švedskoj 15 posto, Danskoj 18 posto, a u Rumunjskoj samo 4,3 posto. Što je zemlja razvijenija, ima veću udio zaposlenih u zdravstvu, osobito žena, podsjeća Oračić.

Hrvatska ima i iznadprosječan udio zaposlenih u poljoprivredi od 11 posto, prema prosjeku EU 27 od 4,6 posto, kao i u ugostiteljstvu (5,6 posto u odnosu na europski prosjek od 4,2 posto) i građevinarstvu (hrvatskih 9,3 posto zaposlenih u odnosu na europskih 8,4 posto).