Predloženi zakoni o znanosti i visokom obrazovanju narušavaju autonomiju sveučilišta, otvaraju vrata privatizaciji sveučilišnih kapaciteta i korupciji, a rađeni su netransparentno u skupini koja je dobila privatne pozive ministarstva za sudjelovanje, istaknuto je danas u rektoratu Sveučilišta u Zagrebu

Na konferenciji za tisak koju su vodili rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, ravnateljica Instituta Ruđer Bošković dr. sc. Danica Ramljak i ravnatelj Instituta za fiziku prof. dr. sc. Petar Pervan rečeno je da su članovi Senata Sveučilišta u Zagrebu stoga u utorak na izvanrednoj sjednici donijeli zaključke u kojima se ističe da je i sam način donošenja zakona bio neprihvatljiv - bez smjernica i projekcija njegova učinka, te u tajnosti, isključivanjem akademske zajednice i s neprimjereno kratkim rokom za javnu raspravu od 13 dana.

Senat upozorava da se prijedlogom narušava autonomija sveučilišta u svim bitnim aspektima: organizacijskom, financijskom, u akademskim slobodama, te u onom koji se odnosi na zapošljavanje. Također se potiče privatizacija sveučilišne djelatnosti i i dijelova javnih učilišta.

Senat podržava prijelaz na programsko financiranje, ali upozorava da nedorađenost zakonskih odredaba otvara prostor za netransparentnost u financiranju i trošenju sredstava te za korupciju.

U tekstu se najstrože osuđuje uvođenje naplate studija pod nazivom 'upisnine' te zanemarivanje značaja sudjelovanja predstavnika studenata u tijelima sveučilišta koje je vidljivo u smanjenjenju njihova udjela sa 15 na 10 posto te u činjenici da se Studentski zbor kao sastavni dio sveučilišta gotovo nigdje ne spominje.

Zbog svega ovoga, uvažavajući da u zakonu postoje neki dobri prijedlozi, Senat Sveučilišta zatražio je da se nacrti povuku iz javne rasprave.

Rektor sveučilišta dr. sc. Aleksa Bjeliš upozorio je da ovakvi prijedlozi prije vode izlasku iz EU, a ne ulasku, te da oni razbijaju, umjesto da popravljaju strukturu visokog obrazovanja.

Ravnateljica IRB-a dr. Danica Ramljak naglasila je da u stavu prema predloženim zakonima postoji velika suglasnost akademske zajednice da nacrte triju zakona treba povući iz javne rasprave, da treba formirati radnu skupinu koja bi na njima radila transparentno i u suradnji sa znanstvenicima i sveučilištima, te da zbog važnosti zakona u njoj trebaju sudjelovati kako predstavnici vlasti, tako i oporbe, te sveučilišne i znanstvene zajednice.